Obama preuzeo kormilo u Bijeloj kući
20. januar 2009Pred više od milion gledalaca u Vašingtonu je danas (20.1.2008.) održana ceremonija inauguracije Baracka Obame (Barak Obama) za novog predsjednika SAD. Nakon što je Obama stupio na svečanu binu, uslijedilo je i svečano polaganje zakletve. Prvi je na Ustav SAD ruku položio potpredsjednik Joe Biden (Džo Bajden), a potom je zakletvu položio i sam Obama. Ceremoniju je vodio sudija Vrhovnog suda John Roberts (Džon Roberts).
Teška vremena, veliki izazovi i velike nade
Obama je potom održao govor u svom stilu. On je upozorio građane SAD da ih čekaju teška vremena, vremena u kojima je njihova domovina umiješana u dva rata - u Afganistanu i Iraku. Osim toga se privreda nalazi u katastrofalnom stanju. Pri svemu tome, Obama nije krio optimizam da će uspjeti da izađe na kraj sa svim tim problemima. Nade da će tako i biti nemaju samo Amerikanci, nego i dobar dio ostatka svijeta.
Povratak osnovnim vrijednostima američkog društva
Novi predsjednik je obećao da će ponovo ujediniti SAD, da će politika prekinuti s davanjem praznih obećanja, s prebacivanjem krivice i odgovornosti na leđa drugih. Najavio je i novi početak s islamskim zemljama koji će se zasnivati na zajedničkim interesima i uzajamnom poštivanju. Vladama koje se na vlasti održavaju uz pomoć korupcije, prevarama i potlačivanjem drugih poručio je da sa "nalaze s pogrešne strane istorije". "SAD su spremne da pruže ruku svakome, ko pesnicu otvori u dlan, u ruku pomirenja", dodao je on.
Ceremoniji su prisustvovali brojni gosti, među njima i bivši predsjednici. Od Georgea Busha mlađeg (Džordž Buš) koji je predao dužnost, preko njegovog oca, pa do Jimmyja Cartera (Džimi Karter) i Billa Clintona (Bil Klinton).
Velike nade i izvan granica SAD
150 godina po okončanju robovlasničkog perioda, dužnost prvog čovjeka u Bijeloj kući je tako preuzeo prvi tamnoputi predsjednik. Ovaj istorijski čin je povezan s velikim očekivanjima i nadama. Prema anketi lista "New York Times" četvero od petero Amerikanaca smatra da će on uspjeti u svojim namjerama. Brojne vlade širom planete takođe očekuju da SAD ponovo preuzmu vodeću i prije svega odgovornu ulogu u svijetu. Njemačka kancelarka Angela Merkel je saopštila kako od Obame očekuje upravo to - bolju saradnju na polju kreiranja svjetske politike.
Bušova zaostavština
George Bush svom nasljedniku u Bijeloj kući ostavlja u nasljedstvo teško breme. Privreda SAD je u jednoj od najtežih kriza u proteklih nekoliko decenija. Desetine američkih vojnika se nalazi u ratovima u Afganistanu i Iraku. Mediji prenose kako Obama ima namjeru da se još tokom ove sedmnice s tim u vezi sastane s komandantima američke vojske i svojim vojnim savjetnicima. Kada je riječ o privredi, on je nastojao da proteklih nedjelja ne daje previše nade u brzi oporavak.
Vašington preplavljen simpatizerima novog predsjednika
Željezničke stanice i svi autoputevi koji vode ka Vašingtonu su inače bili puni od ranih jutarnjih sati. Gledaoci su brzo popunili tri kilometra dugu aleju koja spaja Kapitol i spomenik predsjedniku Lincolnu (Linkoln). Pri temperaturama koje su dostizale minus sedam stepeni celzijusa, brojni simpatizeri novog predsjednika su čak i prethodnu noć proveli na otvorenom, u želji da dobiju što bolja mjesta za posmatranje ceremonije.
Najveći spektakl koji je Vašington doživio u svojoj istoriji bio je propraćen i neviđenim mjerama sigurnosti. Čak 8000 policajaca je nadziralo tok svečanog polaganja zakletve, a oko 32.000 pripadnika snaga sigurnosti je bilo u pripravnost. Na sreću, nije bilo potrebe za njihovim aktiviranjem.
Kolaps Edwarda Kennedyja
Jedini događaj koji je pomutio tok slavlja je bio kolaps senatora Edwarda Kennedyja (Edvard Kenedi) na inauguralnom ručku, koji je održan poslije ceremonije. Senator Kennedy, jedan od veterana američke politike i brat ubijenog predsjednika SAD-a, Johna Kennedyja (Džon Kenedi), već duže vrijeme ima velikih zdravstvenih problema zbog tumora na mozgu.