1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Obama pokazao kako treba s Turskom

Američki predsjednik Barak Obama nije slučajno izabrao Tursku kao posljednju stanicu na svojoj evropskoj turneji. On je istakao strateški i politički značaj ove zemlje, ali nije izbjegao da uputi i riječi kritike.

Barak Obama govori u turskom parlamentu u Ankari.

Lekcija za Evropljane.

U svom polusatnom govoru pred parlamentom u Ankari, Barak Obama (Barack) je potvrdio da Turska igra važnu ulogu kao partner zapada u rješavanju brojnih međunarodnih problema. Pohvale domaćinima dobile su na vjerodostojnosti i zato što Obama nije izbjegao da se osvrne na mrlje iz prošlosti ove države. On je tražio da se ponovo otvore institucije Grčke pravoslavne crkve u Istanbulu, te da se načine hrabri koraci u pravcu rješenja sporova sa Armenijom. Izbjegao je da za ubistva Jermena u I svjetskom ratu upotrijebi izraz koji je krajnje sporan u Turskoj - genocid.

SAD nije u ratu sa islamom

Demonstranti sa turskim zastavama.

Ali, Obaminu posjetu su pratili i protesti.

Njegova najvažnija poruka je bila da je Turska sa svojom laicističkom politikom, čije temelje je zacrtao još Kemal Ataturk, definitivno zauzela svoje mjesto u zapadnom svijetu. Veze Turske i zapada Evrope ne mogu se svesti samo na dva mosta preko Bosfora. Obamino podsjećanje na kulturnu raznolikost Evrope je bilo jasno priznanje rastućoj ulozi islama u svijetu. On je istakao kako se "SAD ne nalaze u ratu sa islamom". Ponovio je poruku Iranu da treba da napravi izbor između blagostanja i nuklearnog oružja.

Kurdski pokret PKK je stavio u istu ravan sa Al Kaidom. Obje ove organizacije imaju za cilj da podijele Irak, stoga Turska ima podršku SAD-a u svom djelovanju protiv kurdskih pobunjenika. Obama je ipak upozorio Tursku kako sila ne može biti jedino rješenje za probleme, nego da se protiv ekstremizma može boriti i tako što se poboljša standard građana.

Nastupom u Ankari Obama je indirektno pokazao EU kako se treba odnositi prema Turskoj, koja je na mnogim poljima saveznik zapada. Upravo zbog zajedničkih interesa zapad Evrope bi dobro učinio kad ne bi u svakoj prilici postavljao pitanje pripadnosti ove islamske zemlje evropskoj porodici. Bio Obamin zahtjev za ulazak Turske u EU realan, ili nerealan, američki predsjednik je pokazao kako se sa Turskom može razgovarati kao sa ravnopravnim partnerom.

Autor: Baha Güngor/ Azer Slanjankić

Odg. urednik: Svetozar Savić