1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Obama između dvije vatre

Iznenadno otkazivanje učešća saudijskog kralja Salmana je zasjenilo Obamin samit sa zalivskim državama. Saudijci su na taj način reagovali na Obamino približavanje Iranu.

„Machiavelli na ničijoj zemlji“ - tako Michael Doran sa Hudson instituta u Washingtonu naziva američkog predsjednika Baracka Obamu. On niti je pouzdani neprijatelj niti pouzdani prijatelj. „Niko mu stvarno ne vjeruje niti ko uzima za ozbiljno ono što on kaže“, izjavio je vanjskopolitički stručnjak za Deutsche Welle. On smatra da se to najbolje pokazalo na slučaju Saudijske Arabije. Obama teži ka tome da svog dosadašnjeg tijesnog partnera Saudijsku Arabiju tretira kao i njegovog neprijatelja, Iran. Tako se američki predsjednik želi pozicionirati kao posrednik u konfliktima na Bliskom i Srednjem istoku. Tako je Obama Saudijsku Arabiju i druge zalivske države „veoma iznervirao“.

Sastanak koji Obama ove sedmice organizuje u Washingtonu i Camp Davidu je prilika za vođe zalivskih država da Obaminoj vladi pokažu zube. Prisustvo sastanku nije samo otkazao saudijski kralj Salman bin Abdelasis, nego i šefovi država iz Omana, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Svi oni šalju samo svoje predstavnike. Brice Rieder iz washingtonskog „Thinktank Brookings“ instituta otkazivanje učešća saudijskog kralja interpretira kao „signal nedostatka povjerenja“ u Obaminu pouzdanost. Za razliku od Izraela Saudijci su izbjegli put javne kritike. Umjesto toga su otkazivanjem učešća na samitu poslali nejasnu poruku od koje se američki predsjednik treba „stidjeti“ bez obzira na to što saudijsku delegaciju predvodi princ Mohammed bin Naif, nova moćna osoba u Riadu.

Nuklearni dogovor dominantna tema

Zalivske zemlje se boje da će sporazum sao ojačati Iran

Zalivske zemlje se boje da će sporazum samo ojačati Iran

„New York Times“ kao razlog za otkazivanje učešća na samitu navodi prije svega „nastavak nezadovoljstva“ zbog Obamine politike prema Iranu. Republikanski senator, John McCain, jedan od oštrijih Obaminih kritičara, izjavio je za „Washington Post“: „Obami će biti teško uvjeriti arapske saveznike da sporazum s Iranom neće nanijeti štetu“.

Sve veće kontroverze oko Irana druge teme samita stavlja u drugi plan. Među njima je borba protiv samoproglašene „Islamske države“, rat u Siriji i konflikt u Jemenu.

„Obama želi biti ona osoba koja, kada je riječ o konfliktima kao što su u Jemenu i Siriji sve pozove i kaže: `više nismo djeca, dajte da pronađemo komprimis`“, objašnjava Michael Doran novu akciju američke vanjske politike. Obama pri tome vrijednost prije svega polaže na Iran. On vjeruje „da se zemlja konstruktivnije ponaša nego u protekle tri decenije“. On prvenstveno cilja na sporazum s Iranom oko njegovog nuklearnog programa. Sporazum koji je Obama želio pod svaku cijenu jer je to za njega srž njegove vanjskopolitičke ostavštine.

Washington djeluje slabo

Saudijska Arabija i druge zalivske zemlje to posmatraju sa rastućim nepovjerenjem. Iran se sve više profilira kao šiitska vodeća sila, dok Saudijska Arabija sebe vidi kao zaštitnika sunita. Irak, Sirija i Jemen su poprišta na kojem ove dvije zemlje vode borbu za regionalnu prevlast. Saudijska Arabija i njeni saveznici u iranskom atomskom programu vide potencijalnu opasnost za region, jer kurs Teherana vide kao agresivnu ekspanzionističku politiku i boje se da će sporazum samo ojačati režim.

Saudijska Arabija i zalivske zemlje istovremeno pregovore o atomskom programu Irana interpretiraju kao dokaz za američko povlačenja iz regiona i smanjeni uticaj Washingtona. Bruce Rieder kaže da se drugačije i ne može objasniti saudijska vojna akcija u Jemenu bez predhodnih konsultacija s SAD.

Nema sveobuhvatne garancije za sigurnost

Ambasador Ujedinjenih Arapskih Emirata u Washingtonu, Yousef al-Otaiba, pred samit je od SAD zatražio sveobuhvatne sigurnosne garancije. „U prošlosti smo s SAD, kada je riječ sigurnosti, imali džentlmenski sporazum“, citirao je Washington Post al-Otaibia. „Da bi danas nešto institucionalizovali, potrebno je to uraditi napismeno“. List citira člana saudijske vlade koji za svoju zemlju zahtijeva vojnu saradnju sličnu saradnji između SAD i Izraela. Centralni dio bi bio zajednički raketni odbrambeni sistem.

Nastavak nezadovoljstva zbog dogovora s Iranom. Samit Vijeća za saradnju zalivskih država.

"Nastavak nezadovoljstva" zbog dogovora s Iranom. Samit Vijeća za saradnju zalivskih država.

Savjetnik američkog predsjednika za sigurnost Ben Rhodes je na telefonskoj konferenciji sa novinarima u Washingtonu umanjio nade da će biti potpisan sporazum o sigurnosti kao što je to urađeno s Japanom ili Izraelom. Obamin tim zadužen za sigurnost neumorno ponavlja da su SAD s 35.000 vojnika aktivne u regionu. Predsjednik je očito spreman da u region pošalje više oružja i da raketni odbrambeni sistem supstancijalno podržava.

Posmatrači u Washingtonu ne polaze od toga da će Obama time ublažiti duboke rezerve s kojim ga posmatra Saudijska Arabija. Michael Doran vjerovatnim smatra da Obama želi postići drugi „neizgovoreni“ cilj: samitom Obama želi svojim unutrašnjo-političkim kritičarima pokazati da arapskim saveznicima pruža ruku i da želi s njima sarađivati. „U ovom slučaju je cilj kongres. Obama želi dobiti neophodne glasove kako Kongres ne bi blokirao dogovor s Iranom“, kaže Doran. S obzirom na to da republikanci imaju većinu u Kongresu, Doran računa s tim da će većina kongresmena biti protiv mogućeg sporazuma. Međutim, kako sada izgleda, republikanci neće imati neophodnu dvotrećinsku većinu s kojom bi Obamin veto bio van snage. Obama užurbano radi na tome da na svoju stranu privuče dovoljan broj kongresmena. Michael Doran je sigurna: „Obama ima dobre šanse da to postigne“.

Preporuka redakcije