1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video

Oaze smeća izvor novih šumskih požara

Petra Wilhelm24. august 2008

U Grčkoj se prošle godine odigrala najveća katastrofa u zadnjih stotinu godina. Šumski požar na Peloponezu odnio je 67 ljudskih života. Uzrok ni danas nije otklonjen - u šumama se gomilaju divlje deponije smeća.

https://p.dw.com/p/F3qu
Požar na grčkom poluotoku Peloponeziji odnio je 67 ljudskih života i uništio 200.000 hektara šume
Požar na grčkom poluotoku Peloponeziji odnio je 67 ljudskih života i uništio 200.000 hektara šumeFoto: AP

Gradonačelnik Zahara na zapadu Peleponeza, ovog će ljeta poslati dobrovoljce i sezonske radnike da patrolišu šumom. Na vatrogasce više ne može da se osloni. U Grčkoj još uvijek nedostaje najmanje 4.000 vatrogasaca. Više pažnje i ekološke svijesti dobro bi došlo i građanima, kaže novinar Tasos Teloglu: "Ljudi grade tamo, gdje požele, bacaju smeće, gdje hoće, većinom u šumu, kao i prije. Po tom pitanju malo se šta promijenilo nakon prošlogodišnje velike katastrofe".

Grčke šume "oaze" divljih deponija smeća

Novčane kazne natjeraće Vladu Grčke da otkloni divlje deponije smeća
Novčane kazne natjeraće Vladu Grčke da otkloni divlje deponije smećaFoto: AP

Prema neslužbenim podacima, u Grčkoj ima nekoliko hiljada divljih deponija smeća. Vlada se obavezala da do kraja godine, broj deponija smanji na nekoliko stotina. U suprotnom će morati da plati kaznu u kasu Evropske unije. Glasnogovornik Vlade tvrdi da su građani bolje informisani u odnosu na prošlu godinu. Regruti su u vojsci dobili posebnu obuku o šumskim požarima. Sada je, tvrdi glasnogovornik, ukinut i običaj kojim je zapaljeni šumski teren korišten kao građevinsko zemljište. Prvi čovjek Vlade obećao je još prošle godine da će sav teren, koji je nekada bio pokriven šumom, ponovo biti pošumljen. Predstavnici opozicije su, međutim, skeptični. Smatraju da je Grčkoj u ovom momentu najpotrebnija stroga kontrola izgorijelih površina, da u suprotnom, ne bi bile unovčene. Lov bi trebalo da bude zabranjen izvjesno vrijeme da bi i životinje mogle da se oporave. Mjesta koja su bila izložena požarima, ne bi smjela ponovo da gore.

Odgovornost je na svakom pojedinačno

I za članove Svjetske organizacije za zaštitu okoline osnovni moto je : "Pažnja!". Špekulacija zemljišta i požari morali bi napokon da prestanu. To je, kažu, bitnije od ponovnog pošumljavanja. "Najveći dio izgorene površine su bile šume, koje su narednih pet do deset godina trebala da budu oporavljene od prethodnog požara. A tu su i životinje, koje bi trebalo postepeno da se vraćaju", kaže jedan od akktivista organizacije. Prirodu ne bi trebalo dirati naredne dvije do tri godine da bi mogla da se postepeno oporavi, plediraju iz Organizacije za zaštitu okoline. Brigu im zadaje i činjenica da je većina nadležnih institucija i dalje ostala potpuno nekoordinisana. Brine ih, međutim, i pasivnost ljudi. Građani su, kažu, ti koji snose najveću odgovornost. Vlada čini ono što žele ljudi. Ne postoji dobra ili loša vlada. Svaki pojedinac treba da se brine o svojoj okolini.