1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

O izborima je odlučeno (i) na internetu

Angela Merkel je 2013. opisala internet kao neistraženu teritoriju. Danas se postavlja pitanje u kojoj mjeri Facebook i Google utječu na birače i da li je o izborima za Bundestag odlučeno na internetu. Jeste – dijelom.

„Stranke učestvuju u oblikovanju političke volje građana." Tako piše u članu 21. njemačkog Ustava. Tu se Facebook ne spominje. No, ova društvena mreža ipak je tokom izbora za Bundestag imala značajnu, ali ne i sasvim jasnu ulogu. U tom kontekstu stručnjaci sve više na tajnovit načingovore o filterima (filter bubbles) i „eho prostorijama" (echo-chamber) na Facebooku. Pri tome najprije misle da Facebook i druge društvene mreže ne podstiču demokratski diskurs kao što to čine drugi mediji, ili kao što bi barem to trebali činiti, već naprosto potvrđuju postojeće stavove korisnika.

Filteri su predefinirani?

Objašnjenje pojma: Filterima (filter bubbles) je američki autor Eli Parizer 2011. označio koncept kojim internet stranice putem algoritama pokušavaju predvidjeti koje informacije korisnik želi pronaći. Prema Parizerovoj teoriji, ono što je smisleno na internet pretraživačima, često dovodi do isključivanja onih informacija koje nisu u skladu sa stavovima korisnika.

Matthias Spielkamp

Matthias Spielkamp, Algorithm Watch: "Teorija je na klimavim nogama."

Pojam filtera je među komunikolozima sporan, jer u zavisnosti od rezultata različitih studija njihovo postojanje nekad dokazano, a nekad osporeno. Njemačka platforma AlgoritamWatch je predstavila jednu studiju o izborima za Bundestag, studiju koja barem Google oslobađa odgovornosti da korisnike zarobljava u političke filtere. Preko 4 000 dobrovoljaca je u Google unijelo predefinirane pojmove o njemačkim političarima i strankama. Oko šest miliona rezultata: prvih osam se podudaralo kod svih korisnika. Nije bilo personaliziranih rezultata, čak ni kod ranije logovanih korisnika koji su ostavili svoje podatke.

Matthias Spielkamp iz AlgorithmWatch-a osporava čak i značenje filtera: „Čitava ova teorija o filterima stoji na klimavim nogama, jer se mora poći od toga da ovi ljudi, osim ovom, nisu izloženi nikakvom drugom izvoru informacija, da ne čitaju novine, ne gledaju TV, niti slušaju radio."

Eho prostorije umjesto "fake-news"

A šta je sa onima koji sa medijima, koje Spielkamp vidi kao korektiv za filtere, ne žele imati ništa? Šta je sa onima koji klasične medije nazivaju lažnim, odnosno fake newsom? Potencijalni birači AfD-a uglavnom ne vjeruju mainstream medijima. Ovakvo određenje preuzele su i pristalice pokreta „Tea Party" u Americi, te vjeruju da pouzdane informacije dolaze samo iz alternativnih izvora. Na taj način se upravo na Facebooku najviše razvila kultura dijeljenja informacija koje odgovaraju vlastitoj slici svijeta – bez obzira na to da li su te informacije tačne ili ne.

Martin Giesler

Martin Giesler: "Dosadan može biti svako!"

Da li su, iza zatvorenih vrata, filteri oblik političkog djelovanja? Termin „eho prostorija" komunikolozi upotrebljavaju za efekat koji nastaje kada korisnik virtualne kontakte njeguje pretežno sa istomišljnicima i na taj način sužava svoje vidike.

Dok se Google, barem do naredne studije, može pozvati na svoju neutralnost, Facebook mora priznati odgovornost, kaže za DW Martin Giesler - kulturni antropolog, novinar i osnivač Social Media Watchbloga. Facebook, za razliku od Googla, ne živi od toga da korisnika šalje na druge validne stranice. „Cilj Facebooka je da se korisnik dobro osjeća na ovoj platfomi, što znači da se korisnik ne suočava sa sadržajem koji mu predstavlja izazov, već sa sadržajem koji potvrđuje njegovu postojeću sliku svijeta." Što duže korisnik upotrebljava Facebook aplikaciju ili stranicu, to više reklama dobiva. Upravo su reklame ono na čemu Facebook zarađuje novac. To znači da Facebook nesvjesno slijedi princip kampanje AfD-a, gdje nema puno suhoparnih činjenica, već se prije svega igra na kartu strahova i emocija ciljne grupe: „Facebook je, bez daljnjeg, platforma koja je najviše prikladna za to da prerađuje i plasira sadržaje koji bude emocije. Nema nikakvog razloga da Facebook ostane posvećen činjenicama, jer dosadan može biti svako."

Tehnička platforma sa društvenom odgovornošću

Ako se Facebooku pristupi na ovaj način, posmatrajući ekstremističke sadržaje u nedavnoj američkoj izbornoj kampanji, kompanija se i ranije branila argumentom da Facebook predstavlja samo jednu tehničku platformu i da sadržaji dolaze od korisnika. U međuvremenum, kaže Geisler, iz Facebook centrale stižu poruke „da su prepoznali signale vremena i da se više otvaraju i da barem ne zatvaraju diskurs u potpunosti". Geisler priželjkuje više transparentnosti, koja pokazuje kako se sadržaji na platformi šire i koje reklame dolaze od koga.

Facebook - Zuckerberg

Osnivač Facebooka Mark Zuckerberg: u devet koraka protiv izborne manipulacije

Jer, ne dolaze svi sadržaji od korisnika poput tebe i mene. U septemberu je šef tima za informatičku bezbjednost Facebooka, Alex Stamos, potvrdio da je za vrijeme američke predizborne kampanje bilo više od 470 lažnih korisnika, koji su 2016. objavili oko 3 000 sadržaja, koji nisu odmah prepoznati kao takvi. Osnivač Facebooka Mark Zuckerberg je prošle sedmice izložio devet koraka, putem kojih se može iznijeti sa izbornim manipulacijama u budućnosti. U susret izborima za Bundestag je Facebook izbrisao „na hiljade" Facebook profila, putem kojih su postavljane i širene lažne objave.

Kakav su utjecaj socijalni mediji imali na rezultate izbora Bundestag? Ovim pitanjem su se sociolozi i znanstvenici koji se bave medijima trebali baviti u proteklim godinama, jer istraživanje onoga što Facebook korisnicima prikazuje ima smisla samo kada korisnici dobrovoljno izlažu određenu količinu privatnih podataka. Matthias Spielkamp zaključuje: Morate se zapitati, koliko je moguće prodrijeti u privatnost korisnika. Bez dijeljenja privatnih podataka, nema ni dobivanja onih pouzdanih.