1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

O čemu je govorio Schwarz-Schilling?

Sredinom sedmice, visoki predstavnik i specijalni izaslanik Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Kristijan Švarc Šiling, odlučio je, kako je najavljivano, javno progovoriti protiv aktuelnih političara i njihove nebrige prema građanima.

Christian Scvhwarz-Schilling, Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH i specijalni izaslanik EU za BiH

Christian Scvhwarz-Schilling, Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH i specijalni izaslanik EU za BiH

Već u uvodnim rečenicama govornik se pohvalio da je za samo stotinjak dana mandata uvidio «i tamnu stranu političkog života» u zemlji u koju je nedavno došao s ingerencijama vrhovne vlasti.

«Vidio sam nedostatak odgovornosti i političke hrabrosti, postoji korupcija, loše namjere i postoje oni koji odbijaju interese zemlje staviti ispred vlastitih interesa, što ne može više biti prihvatljivo», priprijetio je Šiling.

Neočekivano, međutim, Šiling je kao i svi njegovi prethodnici, izbjegao svako imenovanje političkih partija ili funkcionera kojima je stavio na teret da im «nedostaje odgovornosti i političke hrabrosti», ili još gore – «koji imaju loše namjere ili odbijaju da interese zemlje izdignu iznad vlastitih».

Poručio je da nije zadovoljan postignutim stepenom reforme policije, ali nije kazao ko snosi odgovornost; nezadovoljan je stanjem u Mostaru ali zbog toga što još uvijek nije usvojen budžet za tekuću godinu, a ne zbog činjenice što je grad i deset i po godina od okončanja rata podijeljen i porušen; naveo je slabe rezultate u reformi Javnog RTV sistema i obrazovanja, ali nije naveo krivce; pokazao je razumijevanje za očajničke vapaje penzionera, nezaposlenih i radno nesposobnih građana, ali nije predložio mjere da se njihov položaj popravi...

Parlamentarce i političke lidere koji su nedavno podržali parcijalne ustavne promjene Šiling je nazvao «ljudima s karakterom i snagom», a one koji su zahtijevali radikalnije promjene ustava, nazvao je kočničarima - i tako je skoro četiri mjeseca uoči jesenjih izbora već jasno zauzeo navijačku stranu, što mu nikako ne bi trebalo biti dopušteno, tim više što su među kvazi-reformatorima pretežno nacionalno ostrašćene partije i političari.

Štaviše, visoki prdstavnik je ustvrdio da mu je poznato da Bosna i Hercegovina raspolaže «snažnim demokratskim institucijama koje se mogu suočiti sa svim izazovima euro-atlantskih integracija». Međutim, od svega što je tim povodom konkretizirao je nedavni «međunarodni uspjeh filma Grbavica» i kako je ustvrdio «historijsko treće mjesto» Mata Harija na ovogodišnjem natjecanju za pjesmu Evrovizije. Od državnih tijela konkretizira je jedino nedavno formirani pregovarački tim za evropske integracije, koji je, nije rekao čime, već fascinirao visokog predstavnika.

Ponovimo to još jednom: dugo najavljivanim govorom, Šiling se parlamentarcima u srijedu obratio u dvostrukoj ulozi: u svojsvtu visokog predstavnika međunarodne zajednice i u svojstvu sve osnaženije figure specijalnog izaslanika Evropske unije. Njegovo uopšteno i nekonzistentno obraćanje se zbog toga teško i može smatrati osobnim slabostima iskusnog upravitelja. Posljednjim govorom Šiling je, zapravo, mogao samo podsjetiti bosansko-hercegovačke građane da međunarodna zajednica i Evropska unija još uvijek nisu načisto gdje je, kakva je i šta bi trebalo da bude ta čudesno neobična država Bosna i Hercegovina.

O kakvim to onda euroatlantskim integracijama svi oni uopšte govore?