1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Oštre kritike nacionalističke retorike u BiH

Evropsku komisiju protiv rasizma i netrpeljivosti posebno brinu nacionalistički argumenti koje su usvojile marginalne političke partije, ali i partije na vlasti u BiH, i predstavljaju se kao branioci interesa naroda.

default

Kritike na račun Bosne i Hercegovine

Evropska komisija protiv rasizma i netrpeljivosti (EKRI) Savjeta Evrope duboko je zabrinuta činjenicom da političke stranke u Bosni i Hercegovini još koriste nacionalističke argumente u njihovom javnom govoru, što pothranjuje razlike između naroda i etničkih zajednica koje žive u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik komisije, Nils Muiznieks je izjavio da “postoji napredak u nekim područjima, ali je rekao i da je na djelu etnička diskriminacija, koja se odražava preko izbornog zakona, marginalizacije Roma, te korišćenje nacionalističke retorike kod pojedinih političkih aktera.

Tag der Roma

Romi u BiH i dalje diskriminisani!

Između dva posljednja izvještaja ova tendencija se čak povećala tako da su političari utvrdili svoje platforme predstavljajući se kao jedini branioci interesa naroda. Pri tome, oni stigmatiziraju druge narode i predstavljaju ih kao grupe koje ugrožavaju njihove interese.

Sprečavanje integracijie vjerskih i etničkih grupa

Kao primjer Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije (EKRI) citira izjave nekih visokih političara koji su negirali zločine protiv čovječnosti, a koje je kao takve priznao Međunarodni tribunal za ratne zločine na području bivše Jugoslavije.

To što posebno brine EKRI jesu nacionalistički argumenti koje su proteklih godina usvojile ne samo marginalne političke partije, nego i partije koje su na vlasti, što sprečava integraciju različitih etničkih i vjerskih grupa koje čine BiH.

Zato EKRI traži da svi političari iz BiH stanu u kraj spirali govora netrpeljivosti i nacionalizmu, koji samo šteti zajedničkom životu, kao i da se okrenu budućnost i da traže zajednička rješenja koja će omogućiti da se stvori jedno društvo utemeljeno na jednakosti za sve koje žive u njemu. EKRI je pak posebno zabrinut zbog vijesti koje dolaze iz različitih izvora i govore o porastu govora mržnje i nacionalizma u medijima. A mediji ne samo što ne kritikuju govor mržnje, nego ga pojačavaju.

Strategija povratka izbjeglica i raseljenih lica

U preostalom dijelu izvještaja se navodi da je novi antidiskriminacioni zakon ojačao zakonodavni okvir i da ombudsman za ljudska prava ima ključnu ulogu u borbi protiv rasne diskriminacije.

Mostarska gimnazija

Jedan krov a dvije škole!

Usvojena je i Strategija kako bi se olakšao povratak izbjeglica i raseljenih osoba, te osigurao sistematski tretman slučajeva ratnih zločina. Preduzete su i mjere kako bi se poboljšala situacija Roma u svakodnevnom životu i proces njihovog upisivanja u matične knjige, kako bi mogli dobiti osobne dokumente. Romi žive u krajnjem siromaštvu i pate zbog predrasuda i diskriminacije. Romska djeca još uvijek znatno manje od drugih pohađaju ili završavaju školu. Kao i druge manjine, Romi takoder podliježu slučajevima tzv. policijskog etničkog profiliranja.

Istovremeno, još su na snazi ustavne odredbe koje sprečavaju neke etničke zajednice da učestvuju u nekim izborima, što krši zabranu diskriminacije. Oni koji se ne identificiraju s jednim od tri konstitutivna naroda su često isključeni iz političkog procesa.

Djeca različitog etničkog porijekla još uvijek ne idu u iste škole i neki udžbenici još uvijek sadrže etničke pristrastnosti. Ljudi koji su se vratili kući nakon rata, i koji su sada u manjini, i dalje trpe diskriminaciju a tempo njihovog vraćanja se usporio. Političke izjave u korist jedne nacionalnosti i dalje stvaraju atmosferu neprijateljstva, kako bi se raseljene osobe odvratile od povratka.

U svom izvještaju, EKRI daje niz preporuka. Predlaže se obuka sudija i tužitelja o novom antidiskriminacionom zakonu. Riješiti sve preostale slučajeve gdje postoji sistem "dvije škole pod jednim krovom" i osigurati gdje god je to moguće da učenici različitih naroda pohađaju zajedničlki nastavu, te prekinuti etničku diskriminaciju kada je riječ o ostvarivanju prava na sticanje penzija.

Autor: Toni Glamčevski, Strazbur

Odg. urednik: Svetozar Savić

Preporuka redakcije