Očekivanja u BiH uoči izvještaja o napretku EK | Politika | DW | 17.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Očekivanja u BiH uoči izvještaja o napretku EK

Iako signali iz Brisela uoči izvještaja EK nisu ohrabrujući, vlasti u BiH su optimistične. Kritičari upozoravaju da Ustav BiH nije usaglašen sa evropskim vrijednostima.

Uoči objave izvještaja Evropske komisije (EK) o stanju u državama Zapadnog Balkana, vlasti BiH šalju optimistične poruke. Ne osvrćući se previše na ocjene kritičara i signale iz Brisela, zvaničnici iz Sarajeva poručuju da će u novom izvještaju EK biti „puno više pozitivnih pokazatelja, od onih koje će neki htjeti da stave na svjetlo“. Kazao je ovo predsjedavajući Vijeća ministara (VM) BiH Denis Zvizdić predstavljajući rezultate trogodišnjeg rada VM. On smatra da je upravo „napredak BiH na evropskom putu“ najveće dostignuće vlasti u ovoj zemlji protekle tri godine. Zvizdić je ove tvrdnje potkrijepio činjenicama da je BiH uspostavila Mehanizam koordinacije i odgovorila na Upitnik EK „što je dovodi nadomak kandidatskog statusa". „Realizirali smo i sve obaveze iz evropske agende i u ovom trenutku, osim eventualnih dopunskih pitanja, mi nemamo drugih uslova“, rekao je Zvizdić. 

Bosnien und Herzegowina Denis Zvizdic (DW/Z. Ljubas)

Premijer BiH Denis Zvizdić je optimističan

Kritičari, međutim, tvrde da samo Mehanizam koordinacije i odgovori na Upitnik EK neće odvesti BiH u Evropsku uniju (EU). Ističu da je poštivanje osnovnih ljudskih prava i sprečavanje odlaska mladih iz zemlje mnogo važnije od svega što vlasti u BiH nazivaju „napretkom na evropskom putu". Stručnjak za geopolitiku i evropske integracije dr. Slaven Kovačević kaže da BiH dobija loše ocjene iz Brisela zbog neusklađenosti društveno-političkog uređenja sa evropskim pravnim stečevinama. Problem je, kako dr. Kovačević ističe u komentaru za Deutsche Welle, u neprilagođenosti Ustava BiH evropskim vrijednostima baziranim na poštivanju indivudalnih ljudskih prava.   

Politički kriteriji teži od ekonomskih

„Ova zemlja ima problem sa diskriminacijom koja je upisana i u njen Ustav. Zato prvo treba ispuniti političke kriterije, koji su teži od ekonomskih, kako bismo pokazali da smo kredibilan kandidat za pristupanje EU. Naše političke elite sukobljavaju oko banalnih pitanja. Za početak, trebalo bi promijeniti društveno političko uređenje po uzoru na ostale zemlje EU, kako bi bio zadovoljen osnovni minimum zaštite ljudskih prava na individualnom nivou. Sve ove priče o zaštiti kolektivnih prava kroz elektivno političko predstavljanje naroda u Evropi ne postoje, zato što je Evropa utemeljena na zaštiti osnovnih ljudskih prava na individualnom nivou. Da bismo tako nešto ostvarili, prvo treba promijeniti Ustav na način da ga prilagodimo evropskoj pravnoj stečevini. Oko toga se političke elite BiH sukobljavaju sa evropskim principima. Zato su ocjene iz Brisela još uvijek loše i zato BiH još nije kredibilan kandidat za EU“, kaže dr. Kovačević.

Bosnien Bemühung des Landes EU-Mitglied zu werden (DW/Z. Ljubas )

Predsjednik EK Juncker svojim boravkom u Sarajevu i govorom pred oba Doma parlamenta BiH pokazao odlučnost EU da pomogne BiH

Direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH Lejla Ramić-Mesihović kaže da u BiH deklarativna predanost evropskim integracijama nije usklađena sa praksom, iako se uspostava Mehanizma koordinacije i predaja odgovora na Upitnik EK  predstavljaju kao uspjeh aktuelne vlasti. „Odgovori na Upitnik pri čemu još ne znamo koliko ćemo imati dopunskih pitanja, predstavljaju se kao uspjeh na evropskom putu, umjesto tehničke pretpostavke za prikupljanje i sistematizovanje podataka na osnovu kojih EK treba razviti mišljenje o našoj spremnosti za članstvo u EU. Politikantska prepucavanja i maksimalistički zahtjevi koji proizilaze iz mnogobrojnih ograničenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegove dalje provedbe, te sve veći broj neprovedenih presuda ustavnih sudova i Evropskog suda za ljudska prava prijete da uguše postojeći sistem", ističe Ramić-Mesihović za Deutsche Welle.

Dugačak spisak bh. nedostataka

Ona upozorava da su parlamenti u BiH tek djelimično funkcionalni, što je jedan od osnovnih razloga kašnjenja u procesu evropskih integracija. „Mi smo Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju preuzeli obavezu usklađivanja naših legislativa sa pravnom stečevinom EU, ali kasnimo zbog nedostatka političke volje. Nedovoljne aktivnosti na poticanju konkurentnosti, podijeljeni ekonomski prostor male zemlje koja hoće da stupi na tržište od 500 miliona ljudi, politička, pravna i institucionalna ranjivost i korupcija samo su dio problema koji BiH odvlače od evropskog puta. Također, interesi BiH često su neadekvatno ili nikako zastupljeni zbog neusaglašenih stavova unutar 'kolektivnog šefa države', te odsustva zakonodavstva koje bi omogućilo profesionalnu i kompetentnu diplomatsku praksu“, kaže Ramić-Mesihović.

Na sastanku ministara vanjskih poslova EU u Luksemburgu visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini najavila je da u utorak (17.4.) kreće u posjetu državama Zapadnog Balkana, kako bi sa zvaničnicima regije razgovarala o unaprijeđenju saradnje „u kontekstu zajedničke sigurnosti i prosperioteta“. Mediji prenose da će šefica evropske diplomatije ovom prilikom zaobići Sarajevo i Prištinu.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android