Očekivanja od nastavka dijaloga Beograda i Prištine | Evropa | DW | 21.11.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Očekivanja od nastavka dijaloga Beograda i Prištine

Rezultat nastavka dijaloga bi trebao biti poboljšanje života ljudi na terenu. A od rezultata obnovljenog dijaloga u najvećoj mjeri zavisiće i konačna odluka o kandidatskom statusu Srbije za članstvo u EU.

Zastave Srbije i Kosova

Ako Srbija želi dobiti status kandidata za EU, treba nastaviti dijalog, zahtjeva Brisel

Kada je 27. septembra otkazana sedma runda dijaloga Beograda i Prištine, šef beogradskog pregovaračkog tima, Borislav Stefanović izjavio: „Apsolutno je nemoguće da se sa Prištinom razgovara o struji, telefonima i regionalnim inicijativama kada postoji nasilje na sjeveru Kosova i kada imamo situaciju da se puca na nenaoružane građane.“

Borislav Stefanović

Borislav Stefanović

Dva mjeseca kasnije, dvije delegacije ponovo će se naći za istim stolom u Briselu, ali i pred istim temama: energetika, telekomunikacije, učešće Kosova na regionalnim skupovima, priznavanje diploma kao i primjena dosada postignutih dogovora.

Zajedničko upravljanje "granicama" ili "prelazima"?

I dok je u septembru, u trenutku odlaganja dijaloga, primarni cilj Beograda bio da se nađe adekvatno rešenje za funkcionisanje prelaza Jarinje i Brnjak, iz Brisela je poručeno da „pitanje prelaza na sjeveru Kosova neće biti predmet niti dijaloga Beograda i Prištine niti drugih pregovora sa Srbijom“, kao i da će se dijalog nastaviti kada „srpska strana bude spremna da se ponovo uključi“. U međuvremenu, EU je nastojala da u komunikaciji sa obje strane nađe rješenje o sprovođenju dogovora o carinskom pečatu i slobodi kretanja, što bi trebalo da podrazumijeva i rješavanje pitanja upravljanja i carinskim punktovima na sjeveru Kosova oko kojih je tokom prethodnih mjeseci došlo do podizanja tenzija između lokalnog srpskog stanovništva i pripadnika Kfora.

Nezvanično, očekuje se da se prilikom novog susreta u Briselu razmotri mogućnost tzv. „zajedničkog upravljanja granicama“. I dok iz Brisela poručuju da korišćenje ove odrednice ni u kom slučaju ne podrazumijeva priznavanje nezavisnosti Kosova od strane EU, Beograd i Priština i dalje stoje pri svojim definicijama administrativnih linija odnosno državno-graničnih prijelaza između Srbije i Kosova.

Dijalog za kandidatski status

Nastavak dijaloga Beograda i Prišine pored, uvijek u prvi plan isticanog poboljšanja života ljudi na terenu, ima i svoju drugu dimenziju. Prilikom donošenja preporuke o

Štefan File

Štefan File je uputio jasnu poruku Srbiji

kandidatskom statusu Srbije, komesar za proširenje Štefan File je izjavio: „Na osnovama postignutog napretka u oblasti reformskih procesa, saradnje sa Tribunalom u Hagu i napretka u pravcu regionalnog pomirenja, preporučujem da se Srbiji odobri status kandidata, podrazumijevajući da se Srbija vrati dijalogu sa Kosovom i u dobroj volji primijeni već postignute dogovore.“

Konačnu odluku o kandidatskom statusu Srbije trebalo bi da u drugoj nedjelji decembra donesu zemlje članice EU. Za sada, među evropskom dvadesetsedmoricom još ne postoji konsenzus po tom pitanju, ali ni po pitanju uslova neophodnih za pozitivnu odluku. Tako se u Briselu nezvanično može čuti da je do 9. decembra i konačne odluke o kandidaturi Srbije minimalno neophodno da se pored nastavka dijaloga omogući slobodno kretanje ljudi i robe na cijeloj teritoriji Kosova. Dok se među zahtjevima nekih zemalja članica mogu čuti i pozivi za korake u pravcu ukidanja paralelnih struktura na sjeveru Kosova.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Marina Martinović