1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nuklearno oružje sve opasnije

Nuklearne sile već godinama nastoje da modernizuju svoje arsenale atomskog oružja. Iako je broj nuklearnih bojevih glava na svijetu smanjen, kvalitet tog oružja se povećava, prenose stručnjaci SIPRI.

Broj nuklearnih bojevih glava se smanjuje, ali na svijet bez atomskog oružja – o kome je govorio američki predsjednik Barak Obama po stupanju na funkciju – moraćemo još dugo da čekamo. To je zaključak godišnjeg izvještaja Stokholmskog međunarodnog instituta za mir (SIPRI) u kome su detaljno nabrojane investicije u modernizaciju atomskog oružja. „Na svijetu su atomski arsenali redukovani, ali i modernizovani“, kaže šef istraživanja Šenon Kajl za DW.

Prema izvještaju SIPRI, početkom 2015. je na svijetu bilo 15.850 nuklearnih bojevih glava u devet zemalja: SAD, Rusiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Kini, Indiji, Pakistanu, Izraelu i Sjevernoj Koreji. To je oko 500 komada manje od 2014. SAD i Rusija su, naime, „pročistile“ svoja skladišta uklonivši zastarjelo atomsko oružje. Te dvije zemlje istovremeno sprovode skupe investicione programe modernizacije raketa-nosača i bojevih glava.

Arsenal atomskog naoružanja u svijetu

Arsenal atomskog naoružanja u svijetu

Početak trke u naoružavanju?

Kina takođe ulaže mnogo novca u modernizaciju svog atomskog oružja. Prema navodima SIPRI, u toj državi se broj komada takvog oružja u odnosu na prošlu godinu povećao sa 250 na 260. Šenon Kajl još više razloga za zabrinutost vidi u Južnoj Aziji gdje Indija i Pakistan povećavaju svoja skladišta. Oba rivala su poboljšala tehnologiju proizvodnje materijala za nuklearno oružje, tako da će njihovi arsenali „tokom narednih deset do petnaest godina da se udvostruče ili čak utrostruče“. A to stvara bojazan od nove trke u naoružavanju u regionu i povećava opasnost od upotrebe nuklearnih bojevih glava u vojnim sukobima u Aziji.

Oliver Majer: Međunarodna zajednica morala bi da izvrši pritisak na Indiju i Pakistan

Oliver Majer: Međunarodna zajednica morala bi da izvrši pritisak na Indiju i Pakistan

„Ne radi se samo o trci između Indije i Pakistana“, smatra Oliver Majer, stručnjak berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP). „I Kina je dio jednačine, tako da ovde imamo posla sa trojnim naoružavanjem. A to je novo.“

Indija i Pakistan do sada nisu potpisale Ugovor o neširenju nuklearnog oružja u kome je jedan od najvažnijih ciljeva – razoružanje. Zbog toga bi, kaže Majer, međunarodna zajednica morala da izvrši pritisak na te države kako bi „nastao dijalog o uspostavljanju povjerenja i bila omogućena veća transparentnost u pogledu zaliha atomskog oružja.“

Rusija i Zapad

Pored regionalnih aspekata trke u naoružavanju u Južnoj Aziji, stručnjaci SIPRI za bezbjednost su se bavili i posljedicama ukrajinske krize. Ruska aneksija Krima u martu 2014. i pobuna separatista na istoku Ukrajine, dovele su do najvećih smetnji u odnosu Moskve i Zapada od kraja Hladnog rata. „Kriza u Ukrajini će se svakako odraziti na nuklearnu politiku Moskve“, proriče Majer – „Rusija ponovo pridaje veliku važnost atomskom oružju, pa i onom kratkog dometa, stacioniranom u Evropi.“

Početkom ove godine ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio da je za vrijeme krimske krize bio spreman da upotrebi atomsko oružje – i tako je izazvao veliku poviku NATO-saveza. Rusija i SAD su se posljednjih godina međusobno optuživale za kršenje ugovora o kontroli oružja.

Prema istraživanju SIPRI, Rusija je od početka 2014. smanjila broj svojih nuklearnih bojevih glava sa 8000 na 7500 – SAD sa 7300 na 7260. U godišnjem izvještaju se navodi i da brzina kojom se to čini sada opada. „Iskreno rečeno, budućnost, kada je riječ o mogućnostima smanjenja nuklearnih arsenala, ne izgleda baš ružičasto“, kaže Šenon Kajl: „Ako se uopšte nešto desi, biće to stacioniranje atomskog oružja srednjeg dometa i veličine - u Evropi.“

Đorđo Frančeskini: Dalekosežne posledice ukrajinske krize

Đorđo Frančeskini: Dalekosežne posledice ukrajinske krize

Pouka krize u Ukrajini

O jednoj još dalekosežnijoj posljedici ukrajinske krize govori Đorđo Frančeskini iz hesenske Fondacije za istraživanje mira i sukoba. On ukazuje na događaje poslije raspada Sovjetskog Saveza. Tada je Kijev, u zamjenu za bezbjednosne garancije Rusije, SAD i Velike Britanije, odlučio da gotovo 4.000 komada nuklearnog oružja prepusti Moskvi. Ovaj stručnjak pominje i Iran: ta zemlja trenutno pregovara o svom nuklearnom programu sa Francuskom, Njemačkom, Velikom Britanijom, Kinom, Rusijom i SAD. „Šta da misli iransko rukovodstvo“, brine se Frančeskini: „Ukrajina je 1994. bila treća po snazi nuklearna sila na svijetu. Poslije toga, Kijev je svoje oružje predao Rusiji. A danas? Pogledajte kakva je situacija u toj zemlji...“

Preporuka redakcije