1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nuklearke u Aziji i nakon Japana na cijeni

16. mart 2011

Budućnost atomske energije u Kini, Tajvanu, Indiji, Južnoj Koreji i uopšte u Aziji niko ne dovodi u pitanje. Azijske zemlje, pa čak i one koje leže na geološki aktivnim područjima, ne brine puno katastrofa u Japanu.

https://p.dw.com/p/R9hE
Nukelarna elektrana u TajvanuFoto: dpa/picture-alliance

Svako malo zemlje tzv. tihookeanskog vatrenog prstena, seizmički najaktivnijeg dijela Zemlje koji se proteže uzduž američkih i azijskih obala, pogađaju razorni potresi ili vulkanske erupcije. Najsvježiji primjeri su, osim nedavnog potresa i cunamija u Japanu, i potresi u Kini i Pakistanu, ali i Novom Zelendu. No usprkos tome, stanovnici ovih zemalja, posebice azijskih, ne brinu previše o onom što se trenutno događa u Japanu. O prijetećoj nuklearnoj katastrofi globalnih razmjera izgleda mnogo više brinu stanovnici i vlade hiljadama kilometara udaljene Evrope.

Nuklearke - bure baruta

Azijsko-pacifički pojas smatra se gospodarski jednim od najdinamičnijih dijelova Zemlje. Sukladno ekonomskom rastu raste i glad za energijom i tu se kao najjednostavnije rješenje mnogima nudi upravo atomska energija. Ne samo etablirane gospodarske sile poput Japana i Južne Koreje nego i rastuće ekonomske sile u regiji posežu rado za energijom iz atomskih centrala. Tako i Kina stoji na samom vrhu po broju nuklearki. I na tome se ne ostaje. Gotovo istodobno s dramatičnim razvojem situacije u Japanu, Kineski narodni kongres je donio odluku o gradnji novih atomskih centrala. Jednim okom se doduše gleda i na razvoj događaja u Japanu. "Kina će učiti na iskustvima Japana ali to neće promijeniti ništa u pogledu našeg namjere da proširimo upotrebu atomske energije", kaže kineski ministar zaštite okoliša Zhang Lijun. U sljedeće četiri godina Kina će tako u promet pustiti 28 novih atomskih centrala. Pritom vlada može računati na podršku građana, jer za razliku od Zapada, kinesko stanovništvo ne brine previše o negativnim stranama dobivanja električne energije fizijom. Štoviše, kako se može zaključiti po mnogim komentarima na internetskim forumima, mnogi situaciju koja trenutno vlada u Japanu ne shvaćaju previše ozbiljno.

Budućnost atomske energije u Indiji i Južnoj Koreji niko ne dovodi u pitanje

U drugoj po redu azijskoj nuklearnoj sili, Indiji, se na problematiku ipak gleda malo drugačije a situacija u Japanu se shvaća vrlo ozbiljno. "Državni atomski ured i atomska industrija su dobili nalog da provjere sve sigurnosne aspekte naših atomskih centrala, posebice stupanj otpornosti na potrese i tsunamije", rekao je početkom sedmice indijski premijer Manmohan Singh. U Indiji bi svi reaktori trebali biti dodatno opremljeni ukoliko se za to pokaže potreba. No, ni u Indiji niko budućnost atomske energije ne dovodi u pitanje. Slično je i u, Japanu mnogo bližoj, Južnoj Koreji. Ovdje se planira proširenje postojećih 20 centrala. Otpora protiv ovih planova gotovo da i nema.

AKW, Atomkraftwerk, Kernenergie
U Njemačkoj je stavljen moratorij na odluku o produženju rada nuklearnih elektranaFoto: picture-alliance/dpa

Drugačije je stanje u Indoneziji. U ovoj zemlji, koja gotovo svom svojom površinom leži na aktivnim vulkanima i trusnom području, se zasada se nisu gradile nuklearke ali planovi za to postoje. No, ovdje je strah stanovnika vrlo prisutan i događaji u Japanu bi realizaciju planova o izgradnji atomske centrale na gusto naseljenom otoku Java mogao dodatno otežati. U Iranu, zemlji koja je dosad više puta bila pogađana teškim potresima, se na pitanje atomske energije gleda drugačije. Iranska nuklearna postrojenja, kako sumnja Zapad, služe za proizvodnju goriva za atomsku bombu. Ona su, kako tvrdi savjetnik Međunarodne atomske agencije (IAEO) Behrouz Bayat, sagrađena uz mnogo niže sigurnosne standarde. "Iranska postrojenja se, kad su u pitanju sigurnost i kvaliteta, ne mogu usporediti s onima u Japanu. Iranske atomske centrale su čudna kombinacija raznih međunarodnih iskustava. Ovakva mješovita tehnologija naravno sa sobom donosi i velike opasnosti", zaključuje Bayat.

Autorica: Sybille Golte (N. Kreizer)

Odg. urednik: Jasmina Rose