1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Nuklearke ne uzmiču pred vjetrenjačama

U SAD-u će, nakon nekoliko desetljeća zatišja, ponovno biti izgrađene nove nuklearke. I Kina i Indija sve karte stavljaju na atomsku tehnologiju. Je li na pomolu renesansa nuklearne energije?

Američki predsjednik Barack Obama je deklarirani zagovornik atomske energije. Već 30 godina u SAD-u vlasti nisu dale dozvolu za granju novih reaktora, ali to se promijenilo tijekom Obaminog mandata. Već postojeća nuklearka "Vogtle" u saveznoj državi Georgia, uskoro bi (za četiri-pet godina) trebala dobiti dva nova reaktora. Troškovi iznose 14 milijardi dolara. Na Obaminom stolu su i drugi zahtjevi za gradnju dodatnih atomskih postrojenja.

Novi projekti postoje i u drugim zemljama. Prvenstveno u Aziji. U Indiji i u Kini se planira gradnja desetaka novih elektrana, čak ni nakon katastrofe u Fukušimi prije godinu dana, većina azijskih država nije odustala od svojih atomskih planova.

Nuklearka Fukušima Daiichi, snimljeno 21.3.2011.

Nuklearka Fukušima Daiichi, snimljeno 21.3.2011.

Poljska nuklearka?

Mišljenje oko nuklearki "korigiraju" čak i zemlje koje ih do sada nisu imale. Na primjer Poljska: premijer te zemlje Donald Tusk ovako je komentirao njemačku odluku o gašenju svih 17 nacionalnih nuklearki: "Ako netko ne želi graditi nuklearke, onda je to njegov problem. Mi vjerujemo da je atomska tehnologija alternativa kad se radi o proizvodnji energije."

Poljaci bi možda već za deset godina mogli dobiti prvu nuklearku. Stručnjaci za ekološka pitanja poput Lutza Meza sumnjaju u to. Poljska je pred velikim zadatkom, a u zemlji nema stručnjaka koji bi taj zadatak mogli riješiti. "U prosjeku za realizaciju ovakvog projekta treba 15-tak godina. Želje su jedno, a nešto je drugo da li se taj projekt može realizirati", kaže Mez za DW.

Stručnjakinja za područje atomske energije Rebecca Harms očekuje da će broj nuklearki s vremenom ipak opasti. Zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu naglašava u intervjuu za Deutsche Welle da je "proces napuštanja atomske energije u tijeku". U idućim godinama ona očekuje gradnju još nekoliko novih elektrana, ali u periodu između 2030. i 2035. broj elektrana će opasti, dodaje Harms. Sličnog je mišljenja i Lutz Mez. Čak i u Francuskoj, koja ima najaviše atomskih elektrana u Europi, polako se mijenja mišljenje o toj vrsti energije.

Budućnost pripada obnovljivim izvorima energije?

Budućnost pripada obnovljivim izvorima energije?

Za nekoliko tjedana u Francuskoj se održavaju predsjednički izbori. Socijalist François Hollande za sada vodi u anketama ispred aktualnog predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Sarkozy se zalaže za nuklearke, Hollande želi smanjiti njihov udio u proizvodnji struje sa 75 na 50 posto.

Kineska i indijska glad

U zemljama u razvoju postoje drugi prioriteti. Samo u Kini se godišnje mora proizvesti 60.000 megavata energije kako bi se opskrbilo privredu i tako održalo stopu gospodarskog rasta. "Atomske centrale tamo igraju manje važnu ulogu, najvažnije su u pravilu elektrane na ugljen. Svaka dva tjedna u Kini se u pogon pusti jedna takva elektrana snage 500 megavata, a u posljednje dvije-tri godine pojačano i postrojenja za proizvodnju obnovljive energije", objašnjava Lutz Mez. Udio "nuklearne" u ukupnoj proizvodnji energije u Kini iznosi samo dva posto. Slično je i u Indiji. U usporedni s Francuskom (80%) to je zanemarivo malo.

U SAD-u se trenutno grade dvije nove nuklearke. Lutz Mez tvrdi da to statistički nije pretjerano relevantno. "U odnosu na 104 reaktora koje treba zamijeniti, ova dva nova reaktora su zapravo samo dva posto ukupnog volumena proizvodnje energije. To je stvarno sitnica u usporedbi s konvencionalnim plinskim elektranama, koje se grade istovremeno", analizira naš sugovornik.

Skupe nuklearke

Pogrešne procjene Međunarodne agencije za atomsku energiju

Pogrešne procjene Međunarodne agencije za atomsku energiju

Osim pitanja sigurnosti, oko kojeg se puno diskutiralo nakon katastrofe u Fukušimi, protivnici atomske energije u "igru" ubacuju sve češće i ekonomske argumente. Mez tvrdi da se u gradnju jedne nove plinske elektrane mora uložiti deset puta manje novca nego u gradnju jedne nuklearke. Po navodima političarke Zelenih Rebecce Harms jedna nova nuklearka košta oko sedam milijardi eura. Ne treba zaboraviti ni pitanje nuklearnog otpada. Još uvijek nema trajnog rešenja za njegovo zbrinjavanje.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEO) 1974. godine je prognozirala da će u godini 2000. ukupni svjetski kapacitet svih nuklearki na Zemlji iznositi 4.500 gigavata. U 2010. kapacitet je iznosio "samo" 375 gigavata. I u budućnosti će, izgleda, samo manji dio potrebe za energijom biti "pokriven" preko nuklearnih elektrana.

Autori: Klaus Jansen/Srećko Matić

Odg. urednik: Azer Slanjankić