Nudimo znanje, to je vrijednije od novca

Siromašni čovjek dolazi kod ribara: «Umirem od gladi, ali nemam novca. Pokloni mi jednu ribu da preživim.» Ribar odgovara: «Ne dam ti ribu. Ali naučiću te da pecaš. Ako ti poklonim ribu, bićeš sit samo večeras, a ako te naučim da pecaš, imaćeš hrane za cijeli život.»

Ovom kineskom anegdotom počinje svoje izlaganje Eldin Karaiković, asistent profesor na Northwestern univerzitetu u Čikagu, hirurg čije su publikacije objavljene od SAD, preko Evrope, pa do Indije. On je jedan od pokretača Bosanskohercegovačko-američke akademije znanosti i umjetnosti. „Mi ne nudimo novac BiH, mi joj nudimo znanje, znanje koje smo stekli, svako u svom polju djelovanja, koje može biti od koristi BiH.“, kaže on i dodaje:

„Mi smo svi naučili da tražimo da nam se nešto da, materijalno uglavnom, ono što možemo opipati. Međutim mnogo veća je vrijednost onoga što možemo da naučimo, jer to što naučimo možemo primijeniti, u smislu da se ekonomski, finansijski možemo osloboditi, da postanemo nezavisni.“

"Jedini kriterij za rad u Akademiji je kvalitet"

To je i cilj ove organizacije – transfer znanja kojeg su bh-stručnjaci prikupili u SAD. Spomenutu akademiju trenutno čini oko 60 članova, stalno se javljaju novi. U ovoj organizaciji ne pitaju za ime i prezime, niti za naciju. Referenca za prijem nije nečija politička platforma, nego uspjeh u struci i objavljeni naučni radovi, kaže Karaiković:

„Mi smo nenacionalna, nevladina organizacija. Nemamo nikakve veze ni sa religijom. Naš jedini kriterij za prijem jeste da su ljudi visokoobrazovani, da su uspjeli u svojoj oblasti, da su tu dostigli neki vrhunac. Naš jedini kriterij je kvalitet.“

Najviše ljekara, ali su tu i pravnici, književnici...

U akademiji je najviše ljekara. Možda i zato su prvi koraci u stvaranju veza, kako međusobnih, među članovima ove organizacije unutar SAD, tako i veza ka BiH, napravljeni na polju medicine. Već su pokrenuti i prvi zajednički programi na razvoju medicinske intenzivne njege u BiH, u toku je konstrukcija internet stranice na kojoj bi ljudi iz BiH, ali i iz SAD mogli da potraže liječnički savjet za zdravstvene probleme koje imaju, postoji interes da se u stručnim časopisima u BiH objave radovi kolega iz SAD. Članovi akademije nisu samo ljekari. Tu ima i pravnika, ljudi iz drugih struka, književnika, kao što je, recimo, Aleksandar Hemon.

Akademija korisna i za "Amerikance"

Određenu korist imaju i naši stručnjaci koji danas žive u SAD. Oni sami se takođe povezuju putem ove organizacije, razmjenjuju informacije i iskustva. Istovremeno, sve je više članova. Posebna nada se ulaže u nove generacije, u mlade koji završavaju fakultete u SAD i čine jezgru za budućnost.

Za oktobar je planirana prva veća manifestacija pod nazivom „Dani BH-američke akademije u Sarajevu“, koje je izabrano kao prvi grad u kome će se održati predavanja i seminari na razne teme, od medicine, preko sociologije i istorije. Planirana je saradnja sa svim univerzitetskim centrima u BiH.

Sve postaje lakše kad se dostigne "kritična masa"

Većina stručnjaka je u SAD stigla kada je u BiH izbio rat. Zašto je Akademija stvorena tek ovih godina, pitamo. Zato što je put ka uspjehu za stručnjake iz BiH bio trnovit. Većina njih je morala da uloži mnogo truda kako bi njihove diplome bile priznate, neki su morali da počnu studij ispočetka. Bilo je potrebno desetak godina kako bi “stali na noge” kako bi riješili egzistencijalna piitanja i dobili više vremena da se posvete radu u Akademiji. Osnivanje organizacije je bilo mnoguće tek kada se postigla određena „kritična masa” onih koji su bili voljni da se angažuju, kaže Eldin Karaiković. On je početkom ove godine boravio i u Sarajevu te, kako kaže, svuda nailazio na otvorena vrata za saradnju, od državnih do kantonalnih i gradskih institucija:

„Shvatio sam ustvari da kao što smo i mi dostigli kritičnu masu i počeli s povezivanjem prije dvije godine, da je i BiH dostigla kritičnu masu i želi da se povezuje s nekim institucijama koje joj očigledno misle samo dobro.“