1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

NPD drugi put pred Ustavnim sudom

Ustavni sud Njemačke ponovo će odlučivati o zabrani desno-ekstremne partije NPD. Prethodni pokušaj prije deset godina neslavno je propao, a ni sada nema garancija za uspjeh. Nedostaje jači društveni i politički pritisak.

Nacionaldemokratska partija Njemačke (NPD) dobro je izvježbala ples na ivici zakona. Ti ekstremni desničari znaju da u programu stranke moraju da izbjegnu rasističke parole i da zaobilaznim putem širu svoju ideologiju. Recimo kada organizuju šetnje „zabrinutih građana“ protiv izgradnje doma za azilante u nekom selu. Ili kada u predizbornoj kampanji dijele kondome „strancima i odabranim Nijemcima“. Ili kada na internetu pišu kako parlamentarna demokratija baš i nije za Njemačku. Tim idejama NPD levitira između jedan i dva odsto podrške, a ima poslanike u dvije savezne pokrajine.

Deutschland Demonstrationen in Schneeberg

Demonstracije desničara u Šnebergu protiv izgradnje doma za azilante.

Ništa novo?

Ministri unutrašnjih poslova njemačkih pokrajina smatraju da je djelovanje NPD protivustavno. Nakon konsultacija u utorak, ponovo će Ustavnom sudu u Karlsrueu predložiti zabranu ove partije. Vlada u Berlinu i Bundestag ovaj put se drže po strani jer vjeruju da će proces propasti. Slično misli i Klaudija Luzar, politikolog iz Dortmunda. Pažljivo je pročitala 244 strane koliko ima prijedlog zabrane NPD. „Tu nema novih saznanja. Mislim da ponovo neće uspjeti.“

Prvi pokušaj da se ta desno-ekstremna partija zabrani neslavno je propao prije deset godina. Proces je tada pokrenula vlada Gerharda Šredera, ali Ustavni sud nije donio nikakvu odluku. Postupak je obustavljen jer je čitava struktura NPD – do samog vrha stranke – bila prožeta „ljudima od povjerenja“, saradnicima policije i tajnih službi. Ovi ljudi su iz budžeta dobijali novac u zamjenu za informacije iz vrha stranke. U međuvremenu saradnici policije ne smiju da budu aktivni u rukovodstvu partije. Na tu kartu igraju sada i pokrajinski ministri policije – nijedan podatak u novom predlošku zabrane ne potiče od plaćenih informanata.

NPD Verbotsverfahren vor dem Bundesverfassungsgericht

Sudije u Karlsrueu 2002.

„Nakon postupka iz 2003. NPD je dobio novi zamajac jer se osjećaju nepobjedivo“, priča za DW Patrik Gensing, čiji je antifašistički blog nagrađen na konkursu Dojče velea. Uprkos riziku da proces ponovo propadne, Gensing pozdravlja postupak: „Za manjine koje su na meti neonacista neshvatljivo je da takva partija smije da postoji u Njemačkoj“, kaže. Pogotovo što NPD, kao i druge stranke, ima pravo na novac poreskih obveznika. U slučaju zabrane, toga više ne bi bilo. „Zabrana bi bila potvrda za sve koji se zalažu protiv neonacizma“, kaže za DW Matijas Veršing, iz berlinskog Savjetovališta protiv desničarskog ekstremizma.

Nedostaje pritisak društva

Veršing međutim primjećuje da ne postoji dovoljan politički i društveni pritisak da se NPD i zvanično i zabrani. „Mislim da podaci koji stoje u prijedlogu zabrane neće biti dovoljni.“ Iako postoji društveni konsenzus da NPD širi ksenofobiju i radikalne stavove, mnogi političari misle da je i to dio demokratije. Čak i druga strana političkog kontinuuma, njemačka Ljevica, nije za zabranu. Isto stanovište imaju i Zeleni.

Neke od razloga protiv zabrane navodi Klaudija Luzar: „Tako bi samo funkcioneri NPD prešli u ilegalu i izgubila bi se mogućnost ikakve kontrole. Problem ekstremnog nasilja se tako ne rješava“, kaže ona. Dodaje da nedostaju dugoročni projekti protiv desnog ekstremizma. Policija, službe, aktivisti i stručnjaci moraju bolje da sarađuju kako bi iskorijenili desničarsku pošast, smatra Luzar.

Autori: Greta Haman / Nemanja Rujević
Odgovorni urednik: Svetozar Savić