Novo samopouzdanje Albanaca na Balkanu | Kiosk | DW | 30.01.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Novo samopouzdanje Albanaca na Balkanu

Vodeći albanski političari pojačanom nacionalističkom retorikom svojoj državi, na vanjsko-političkom planu, nanose štetu. Hrvatskoj bi na putu u EU štetu mogla nanijeti susjedna Slovenija.

„Nova politička retorika albanskih vođa na Balkanu nije ostala neprimjećena. Susjedne države tu nalaze potvrdu svojih strahova od velike Albanije, koje rado i same potpiruju u propagandne svrhe. Važni političari, poput grčkog ministra spoljnih poslova, bojkotovali su proslavu jubileja u Tirani. Nacionalisti kao makedonski premijer Nikola Gruevski, koji bez obzira na diplomatsku štetu koristi makedonski nacionalizam uperen protiv Grčke i albanske manjine da bi se održao na vlasti, usprotivio se albanskom trijumfalizmu.

Šta je bolje: veća ili bolja Albanija?

Šta je bolje: veća ili bolja Albanija?

Najasnije je reagovao američki ambasador u Tirani, koji je Berišinoj vladi skrenuo pažnju na činjenicu da SAD neće tolerisati promjene granica na Balkanu“, piše Oliver Jens Schmitt, profesor za istočnoevropsku istoriju na Univerzitetu u Beču za list „Neue Zürcher Zeitung“.

„U Albaniji kao i na Kosovu pojavile su se partije ekstremnih nacionalista, koje na izborima mogu da ugroze već etablirane partije. „Alijansa crveno i crno“ (po nacionalnim bojama Albanaca) koju predvodi Krešnik Spahiu u Albaniji, i pokret „Samoopredeljenje“ čiji vođa je Albin Kurti na Kosovu, otvoreno se zalažu za ujedinjenje obje zemlje. Albanci na Balkanu osjećaju se jači nego ikada ranije. Hašim Tači je to precizno izrazio kada je uporedio današnje stanje sa onim iz 1999. godine. Albanci vide i slabost u zemljama koje tradicionalno smatraju protivnicima: Srbiju, koju su slomili izgubljeni ratovi, i Grčku, čiji uticaj u Albaniji je do nedavno bio velik“.

Odnos prema zapadnim zaštitnicima se također promijenio. Kada govori o turskim vlastima, Beriša govori o `zajedničkoj krvi` Turaka i Albanaca, a kod Pape se predstavlja kao nasljednik nacionalnog heroja Skenderbega. Kod američkih diplomata, koji se zalažu za pravnu državu i podjelu vlasti, Beriša ima veći ugled nego vlasti na Kosovu, koje su u velikoj mjeri zavisne od SAD. Kritički intelektualci navode da je alternativa veća ili bolja Albanija. Političke elite se za sad, bar retorički, drži prve opcije”, piše prof. Oliver Jens Schmitt.

Josipović: Neulazak Hrvatske u EU bio bi loš scenarij i za Hrvatsku i Sloveniju

Josipović: "Neulazak Hrvatske u EU bio bi loš scenarij i za Hrvatsku i Sloveniju"

Zagreb zabrinuto gleda na krizu vlade u Ljubljani

„Hrvatski predsjednik je zabrinut: `Ako Slovenija ubrzo ne ratifikuje hrvatski pristupni ugovor Hrvatska neće 1. jula u EU`, izjavio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Zagreb i Brisel su nervozni zbog političkih turbulencija u Sloveniji“, piše list „Die Presse“ i dodaje: „21 od 26 zemalja članica je ratifikovalo pristupni ugovor sa Hrvatskom. Međutim, Slovenija nije ni pokrenula proces ratifikacije. Vlada koja nije u stanju obavljati svoju pravu funkciju ili raspisivanje novih izbora bi mogli promijeniti, možda čak i odgoditi, plan prijema Hrvatske u EU. U Hrvatskoj po svaku cijenu žele spriječiti da ratifikacija njenog ulaska u EU postane predizborna kampanja u Sloveniji“, piše „Die Presse“.

Mursi u Berlinu

Posjeta egipatskog predsjednika Muhameda Mursija Berlinu je tema kojom se bavi list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

„Dugotrajni protesti, neredi, vanredno stanje…, bilo je samo pitanje vremena kada će vodstvo egipatske vojske početi tvrditi da se država raspada. Očito je da je prijetnja, koja se krije u upozorenju, prije sveg usmjerena protiv demonstranata i opozicionih grupa. Činjenica je da je predsjednik Mursi u pomoć pozvao i vojsku. Politički se Egipat nije umirio. Socijalni i privredni problemi su postali još veći. Možda je pretjerano reći da je Egipat krenuo putem Pakistana i Irana. Međutim, dobre novosti Mursi ne donosi u Berlin”, piše u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina