Novinarstvo koje traga za rješenjima

Novinarstvo koje doprinosi miru ili novinarstvo koje pomaže rješenju konflikta – ovo su pojmovi koji su od prije nekog vremena sve više prisutni u međunarodnoj medijsko-političkoj debati. No, šta se tačno pod tim podrazumijeva? Novinar i bivši voditelj dnevnika u Švicarskoj, Hansjoerg Enz, angažiran je od prije godinu dana kao stručnjak u organizaciji Eirene, jednoj međunarodnoj kršćanskoj organizaciji koja radi u Kongu. Enz podučava tamošenje novinare, koji rade na jednoj nezavisnoj radio stanici, i sa lokalnim kolegama pokušava provesti ideju o novinarstvu koje ima za cilj pronaći rješenje nekog problema. „Naravno, pri tome se prije svega radi o poštivanju uobičajenih profesionalnih kriterija kao što su temeljito istraživanje, analize iz više različitih izvora i poštivanje tačnosti podataka“, kaže Enz: „No, tada dolazi do pitanja kao što su: šta ja mogu učiniti? Kada je riječ o ratnom konfliktu, onda se postavlja pitanje: Da li ću dodatno podstaći konflikt, ili možda pomažem pronalasku rješenja? Pomažem li možda uspostavljanju razumijevanja za druge poglede? To je ideja. Dakle, novinarstvo koje doprinosi miru je prije svega odgovorno novinarstvo“.

Izvještavanje koje traga za rješenjima

Zapravo je riječ o dobroj stvari. Iskustvo koordinatora novinarske mreže Mir i konflikt, Martina Zinta, govori pak da se brojni novinari teško nose s ovim izazovom. Zint kaže da ipak nije riječ o tome da se novinar u nekom konfliktu opedjeljuje za jednu stranu, već da se izvještava u cilju pronalaska rješenja: „To znači pitati se: Kako ja predstavljam određene stvari? Primjerice, imam li rješenja koja bi mogla voditi izlasku iz jednog konflikta? Da li moj izvještaj ide u pravcu pronalaska rješenja ili ja ostajem na nivou određenog fenomena, što čine brojne kolege. Dakle, oni izvještavaju o nasilju, a ne o načinima kako okončati konflikt“.

Pomoć medijima posebno osjetljivo pitanje

Novinarstvo koje pomaže rješenju konflikta je potrebno prije svega u onim društvima u kojima se nakon rata ili konflikta pokušava postići socijalni konsenzus, ističu stručnjaci. Kako bi se ispunile pretpostavke za senzibilizirano, odgovorno novinarstvo u konfliktnim i postkonfliktnim područjima moralo bi se zapravo više investirati u medije.

No, potpora medijima je veoma osjetljivo područje upozorava Zint:

„Kritičko novinarstvo u većini konfliktnih područja nije omiljeno kod onih koji imaju vlast. I ovdje je pružanje pomoći uvijek organizirano preko suradnje vlada, dakle zvanična pomoć po pravilu ide preko vlade zemlje u koju se pomoć dostavlja i onda se često shvaća kao neprijeteljski akt kada se pomažu mediji koji su kritičari vlade u toj zemlji.“

Autor: M. Hoegen/Z. Ilić

Odg. urednik: A. Slanjankić