1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Novi zalet kritičara kapitalizma

Manji, decentralizirani prosvjedi umjesto velikih demonstracija - tako glasi formula pokreta Blockupy. U Frankfurtu kritičari kapitalizma planiraju nove korake u borbi protiv strogih mjera štednje.

Već sada se tornjevi blizanci u Frankfurtu vide nadaleko. Nova zgrada Europske središnje banke (ESB) koja bi trebala biti gotova u jesen 2014. je visoka oko 200 metara. Iz nje će financijski stručnjaci nadzirati zajedničku europsku valutu. I zajedno s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) kontrolirati ispunjavaju li europske države pogođene krizom zadane planove štednje. Upravo zato bi novi tornjevi blizanci na istočnom kraju Frankfurta trebali postati meta novog vala prosvjeda. Već za dan njihovog svečanog otvaranja planirana je prva prosvjedna akcija. O tome kako bi ona točno trebala izgledati upravo vijećaju pripadnici pokreta Blockupy u Frankfurtu. Akcije kojima oni pokušavaju omesti i blokirati rad Europske središnje banke uživaju ugled na sceni kritičara kapitalizma i globalizacije. Bankovni trg u Frankfurtu je redoviti cilj prosvjeda koje organizira Blockupy. U proljeće je 10.000 aktivista i pristaša tog pokreta marširalo gradom. Mnogi od njih prije su sudjelovali u prosvjednim kampovima organiziranima pred dosadašnjim sjedište ESB-a.

Gradilište koje iritira - novo sjedište Europske središnje banke Gradilište koje iritira - novo sjedište Europske središnje banke

Blockupy se nije rodio u krizom pogođenim zemljama

Proteklih mjeseci je bilo tiho oko Blockupyja. Na sastanku u Frankfurtu 300-tinjak članova iz Njemačke, Grčke, Italije i Španjolske žele sada uzeti novi zalet. "Planiramo decentralizirane akcije u cijeloj Europi", kaže Roland Süß iz mreže Attac. Frankfurtska policija je preventivno ponudila organizatorima skupa i grupama s kojima surađuju razgovor. Ona želi ubuduće izbjeći scene poput onih u proljeće 2013. kada je došlo do žestokih okršaja između policije i prosvjednika.

Pored Attaca, pokretu Bockupy pripadaju razne lijevoorijentirane skupine i udruge nezaposlenih iz više europskih zemalja. Što ljudima gore ide i što ih je više strah od budućnosti, to ih se više pridružuje prosvjedima u Španjolskoj, Grčkoj, Portugalu i Francuskoj. Blockupy od toga profitira. Zametak pokreta, međutim, potječe iz Njemačke.

Oliver Nachtwey Oliver Nachtwey

Razlog tome je, između ostalog, činjenica da Europska središnja banka ima sjedište u Frankfurtu, objašnjava trierski stručnjak za gospodarsku sociologiju Oliver Nachtwey. Osim toga, kaže on, Njemačka slovi kao profiterka krize i zagovornica politike stroge štednje koja od krizom uzdrmanih zemalja na jugu Europe traži drastične žrtve. U južnoj Europi postoje drugi, nacionalni prosvjedni pokreti poput Indignadosa u Španjolskoj.

Prosvjednici svih zemalja, ujedinite se!

Jedna od važnih tema na konferenciji protivnika globalizacije i kapitalizma koja se ovoga vikenda održava u Frankfurtu bit će i kako različite prosvjedne struje stopiti u zajednički front. Sociolog Nachtwey ne očekuje brze uspjehe. Razlog tome su jezične barijere i nedostatak novca. Nerealno je vjerovati da će tisuće prosvjednika iz drugih zemalja moći doći u Frankfurt. "Mislim da je budućnost pokreta prije u istovremenim, ali decentralnim prosvjedima", kaže on ukazujući kako je s ovakvom strategijom prošle godine Blockupy bio uspješan i organizirao istovremeno prosvjede u 70-ak europskih gradova.

Jačanje paneuropskih prosvjeda je novo i pažnje vrijedno, smatra njemački sociolog: "Oni su povezani i sinkronizirani kao nikada do sada nakon Drugog svjetskog rata". To, ukazuje on, utoliko više zapanjuje zato što nema centralnog vodstva. Koncept jednog ili nekoliko vođa nije prihvaćen u ovim grupama jer se oni protive principu zvijezda.

Zajednički nazivnik - kritika kapitalizma

Capitalism Devil - zajednički neprijatelj članova Blockupy pokreta je kapitalizam "Capitalism Devil" - zajednički neprijatelj članova Blockupy pokreta je kapitalizam

Decentralizirano vodstvo pokreta s druge pak strane otežava formuliranje stavova i ciljeva. U medijskom društvu u kojemu živimo, objašnjava Nachtwey, potrebno je imati osobe koje će sadržaje znati medijski efektno formulirati. Ali to ima i svoje prednosti. Nachtwey podsjeća na ljevičarske pokrete iz 1970-ih kada se bilo kakvo odstupanje od doktrine smatralo veleizdajom. Mnoge od tih grupa su se sukobile i na koncu raspale zbog internih ratova.

Roland Süß iz Attaca pak nema problema surađivati s radikalnim grupama - ako postoji najmanji zajednički nazivnik - a to je kritika kapitalističkog sustava: "Pronaći ćemo puteve kako izaći na kraj jedni s drugima unatoč različitim stavovima." Sociolog Nachtwey vidi u takvoj strukturi brojne prednosti. Moguće je, kaže, da će Blockupy neko vrijeme nestati iz javne svijesti, ali nikada zadugo. "Ovakvi pokreti su sporiji, ali i mnogo održiviji", zaključuje.

Autori: Heimo Fischer / Dunja Dragojević

Urednik: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije