Novi vizni režim na čekanju

List „Die Welt“ piše pored ostalog da je za usvajanje nacrta ovog zakona bilo sve pripremljeno i činilo se da će da će on bez problema i vrlo brzo biti usvojen. Ipak, konačnom usvajanju su se u posljednjem času usprotivili predstavnici ljevičarskog krila socijaldemokrata, a nešto kasnije im se pridružila ministrica pravosuđa Brigitte Zypris (Brigite Cipris) koja je odbila da podrži usvajanje zakona. Time je SPD dobro uzdrmao vladajuću koalciju koju čini zajedno sa demokršćanima.

Ministar unutrašnjih poslova Wolfgang Scheuble (Vofgang Šojble) iz CDU-a govori o „blokadi bez argumenata“ s obzirom da je kompromis bio već davno postignut. Nova banka podataka bi kako je prvobitno predviđeno dodatno trebala zaoštriti njemačku viznu politiku. Njome bi pored ostalog bile obuhvaćene informacije o domaćim osobama koje svojim rođacima ili prijateljima šalju garantna pisma kako bi te osobe u svojoj zemlji dobile vize.

Ubuduće bi se pored podataka osobe kojoj se šalje garantno pismo pohranjivali i podaci, ime, prezime, državljanstvo osobe koja šalje garancije. Svi podaci bili bi dostupni policiji i obavještajnim službama, a ko u roku od dvije godine pošalje više od pet poziivnica, automatski bi bio svrstan u kategoriju sumnjivihj osoba i našao bi se pod prismotrom državnih oragna. Sada piše autor ovog teksta je sve u rukama socijaldemokrata - ministrice pravosuđa Zypris i ministra vanjskih poslova Franka Waltera Steinemera.

List „Frankfurter Allgeimeine Zeitung“ piše da su planove demokršćana poremetile brojne humanitarne organizacije koje često šalju garantna pisma i koje ne žele da budu u bazi podataka. Oni su uspjeli ubijediti ministricu Brigette Zypris da najprije uskrati svoju saglasnost za usvajanje nacrta zakona o novoj bazi podataka.

Druga tema je kriza austrijskih banaka koje su dugo vremena profitirale od kreditnog poslovanja sa istočnom Evropom. List „TAZ“ piše:

„Nijedna zemlja nije toliko angažovana u istočnoj Evropi kao Austrija. Banke ove zemlje su u istočnoj i jugoistočnoj Evropi odobrile kredite od nekoliko stotina milijardi i time su zaradile puno novca. Prije svih su to bile Raiffeisen International i Erste banke. Slom bankovnog sektora u zemljama poput Rumunije, Letonije, Mađarske i Ukrajine mogle bi bi skrhati i austrijsku privredu.

Te zemlje sada su zatražile dodatne kredite od Međunarodnog monetarnog fonda. Austrijske banke su u Ukrajini odobrile kredite u vrijednosti od 10 milijardi eura, Rumuniji 33,9, a relativno stabilnoj Hrvatskoj preko 36 milijardi eura. S obziom da su krediti dodjeljivani u valutama euro i dolar, a da su valute pomenutih zemalja u odnosu na njih izgubile vrijednost, dužnici sada stoje pred problemom nemogućnosti vraćanja dugova.