1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Novi ured za borbu protiv terorizma

Borba protiv islamističkog terorizma pojačala je saradnju unutar EU. Istovremeno je pojačana i kontrola vlastitih građana. U svrhu koordinacije rada različitih sigurnosnih službi u Bruxellesu je uvedena nova funkcija.

Sve po nečijim budnim okom

Sve po nečijim budnim okom

Saradnja unutar Evropske unije, kad je u pitanju borba protiv terorizma, dugo nakon napada od 11. septembra više je bila želja nego stvarnost u praksi. Tek je nakon terorističkih napada u Madridu 2004. godine, kada su bombe u prigradskim vozovima odnijele preko 200 ljudskih života, Bruxelles uveo funkciju koordinatora Evropske unije u borbi protiv terorizma. Prvi je na tu funkciju došao Holanđanin Gijs de Vries. On je ovaj novi posao, koji je još mnogima predstavljao nepoznanicu, jednom opisao ovako: “Razmjena podataka je vrlo važna. Preko Europola omogućujemo policijama zemalja članica razmjenu podataka. Naši državni tužioci mogu razmijeniti informacije i iskustva preko Eurojusta. Mi svakodnevno donosimo zakone protiv finansiranja terorizma. I za sve to nam je potrebna međunarodna koordinacija.“

Smrt Osame bin Ladena ne mijenja mnogo

Neće tako brzo ostati bez posla - koordinator Evropske unije u borbi protiv terorizma Gilles de Kerchove

Neće tako brzo ostati bez posla - koordinator Evropske unije u borbi protiv terorizma Gilles de Kerchove

No, saradnja i pojačano nadgledanje javnih prostora nisu mogli spriječiti nove napade El Kaide. U julu 2005. terorističke bombe odnijele su u londonskom javnom prijevozu 50 ljudskih života. Ipak, u posljednjih šest godina je postalo mirnije. Policija i obavještajne službe uvjereni su da su svojim mjerama spriječili daljnje napade.

De Vriesov nasljednik, Belgijanac Gilles de Kerchove, uvijek iznova upozorava na stvaranje lažnog osjećaja sigurnosti. Situacija, prema njegovom mišljenju, nije sigurnija ni nakon smrti Osame bin Ladena. “Jezgro El Kaide je posljednjih godina izgubilo na snazi. Sada je dodatno oslabljeno. No, čak ako i pođemo od pretpostavke da Osama bin Laden godinama nije aktivno vodio El Kaidu, on je još uvijek predstavljao simbol borbe protiv Zapada i to se neće promijeniti preko noći“, smatra De Kerchove.

Vodi li borba protiv terorizma totalnom nadgledanju građana?

Od samog početka nove pojačane mjere borbe protiv terorizma nailazile su na žestok otpor pojedinih krugova. Pored sve jače kontrole javnih prostora, poput željezničkih stanica ili aerodroma, kritičarima je najveći trn u oku čuvanje bankovnih transakcija i ostalih privatnih segmenata života građana.

Jedan od žešćih kritičara Jan-Philipp Albrecht, zastupnik Zelenih u Evropskom parlamentu, traži temeljito preispitivanje donesenih mjera u borbi protiv terorizma. “Mi moramo prvo vidjeti koliko su antiterorističke mjere Evropske unije uopće efikasne i nakon toga ovu ili onu mjeru, koja je možda sa željom da što prije bude stavljena na snagu bila donesena prebrzo, ispraviti ili možda potpuno ukinuti. Tu, prije svega, mislim na dugotrajno čuvanje telekomunikacijskih podataka“, smatra Albrecht.

Više podataka i istovremeno više zaštite podataka

U principu je svako osumnjičen - video nadzor pješačke zone

U principu je svako osumnjičen - video nadzor pješačke zone

Polemike se uglavnom vode oko tanke linije koja dijeli sigurnost i zaštitu privatnosti građana. No, ta dva aspekta, kako smatra De Kerchove, nisu sama po sebi dijametralno suprotna. “Činjenica je da se pogoršanjem sigurnosne situacije javlja potreba za pojačanim sakupljanjem podataka. Problem je u tome što su sumnjive osobe policiji i obavještajnim službama često nepoznate. Iz tog razloga je nužno provjeravati sumnjive rute putovanja, sumnjivo ponašanje, sumnjive novčane transakcije i telefonske razgovore. Istovremeno, moramo poboljšati stepen zaštite privatnosti. Izazov je u tome kako ova dva aspekta staviti pod isti krov“, smatra De Kerchove.

Njegova službena funkcija je zapravo funkcija koordinatora, a to, prije svega, znači usklađivanje nacionalnih sigurnosnih politika. Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora mnoge kompetencije su centralizovane. Ipak, mnogo toga, posebno kada je riječ o pitanjima nacionalne sigurnosti, ostalo je u nadležnosti pojedinih zemalja članica Evropske unije, tako da će, kako smatra De Kerchove, i u budućnosti postojati potreba za koordinacijom. “Kad su me postavili na ovu funkciju, niko nije govorio o tome da je ona vremenski ograničena. Vidjet ćemo u kojem smjeru će se to razvijati.“ Da će uskoro ostati bez posla, u to Gilles de Kerchove u svakom slučaju ne vjeruje.

Autor: Christoph Hasselbach

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić