Novi tim na čelu EU, novi problemi s Putinom

U Evropi je porasla opasnost od sukoba. Ruski predsjednik Putin svojim djelima u Ukrajini jasno pokazuje koliko drži do teških verbalnih osuda i sankcija EU. Evropski lideri su na proteklom samitu u Briselu izabrali Poljaka Donalda Tuska za predsjedavajućeg Ministarskog vijeća i to je zapravo najvažniji signal upućen sa ovog samita, piše Süddeutsche Zeitung.

"Ovo je poseban signal jer je deset godina nakon proširenja EU premijer najuticajnije "nove" države članice unaprijeđen za predstavnika cijele zajednice. Tusk donosi iskustva političara jedne srednjoevropske zemlje i iskustvo iz pokreta za slobodu. Kako i sam kaže, to predstavlja veliku šansu za sve. Sigurno da to ne znači da su stanovnici centralnog i istočnog dijela kontinenta "bolji Evropljani" od ostalih. Odziv građana tih zemalja na evropskim izborima bio je užasavajuće mali. Politička kultura u brojnim državama, koje su nekada bile unutar Istočnog bloka, je u lošem stanju. Mađarska, sa svojom demokratijom skrojenom po mjeri premijera Viktora Orbana, danas vjerovatno ne bi ni mogla postati članicom EU.

Najveća prednost Tuska je njegova prošlost, kao čovjeka koji je osnovao pokret Solidarnost. Borba za slobodu je ono što ga povezuje sa njemačkim predsjednikom Gauckom, a dugogodišnje iskustvo u poslovima unutar vlade sa Angelom Merkel. Ova mješavina je ono što bi EU u ovom trenutku moglo da bude od koristi. Tusk će u vrijeme krize morati da drži na okupu šefove vlada i država. EU se mora pripremiti na to da će Putin pod svoju kontrolu staviti još neke dijelove Ukrajine, da bi već naredne zime u pojedinim državama moglo da bude problema sa snabdijevanjem gasom. Uniji mora da bude jasno da je postala poput ostrva okruženog morem kriza", piše Süddeutsche Zeitung.

Istok Evrope nije paranoičan kada je Rusija u pitanju

I dok se Zapad još uvijek bori da prihvati činjenicu da je Moskva odista vlastitim trupama intervenisala u jednoj susjednoj državi, ruski predsjednik Putin je u potpunosti skinuo masku i govori kako se odmah mora pregovarati o "državnosti" istočne Ukrajine, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

"U prevodu to znači: nećete me zaustaviti, ni apelima na moj razum, ni sankcijama, niti vašim susretima na vrhu. "Nova Rusija" niije samo nešto što se tek tako spominje, na tom programu već radi Ruska akademija nauka i to je jedan agresivan program. Očito je da svaka nacija mora da osjeti to na svojoj koži da bi shvatila kako iza toga stoje imperijalističke težnje. Za NATO-savez bi bilo dobro da upozorenja njegovih istočnoevropskih članica ne tumači samo kao paranoju.

Dvostruka strategija alijanse, koja uključuje mjere za smanjenje napetosti, ali i mjere prijetnji, stoga je potpuno ispravna. To znači da se ponovo mora ojačati sistem odvraćanja od napada, koji je bitno smanjen po završetku Hladnog rata. Jačanje multinacionalnih trupa na istoku Evrope trebalo bi da bude signal Moskvi (ali i nekim sve nervoznijim članicama alijanse) da će NATO napad na jednu članicu posmatrati kao napad na sve. Planirana stacioniranja trupa istovremeno ne znače kraj sporazuma NATO-Rusija. NATO ne želi da dođe do eskalacije spora sa Moskvom. Inicijativa i za tako nešto prepuštena je, kao i do sada, Vladimiru Putinu", stoji u komentaru lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Putin uvijek korak ispred Zapada

I list Die Welt piše kako je Putin u svojim potezima do sada uvijek bio korak ispred Zapada:

"Sve ukazuje na to će borbe za istok Ukrajine da se prevore u jedan vrlo dug konflikt. Za tako nešto ima dovoljno primjera u regionu. Cilj Putina je da "izmori" Ukrajinu na duže staze, kako bi olakšao sprovođenje svojih zahtjeva za "državnošću istoka Ukrajine". Čini se da je Zapad nemoćan da zaustavi da se to područje pretvori u novu Transnistriju (Prednistrovlje), što je već viđeno u Moldaviji. Ostaje veliko pitanje: da li je Putin spreman da preuzme rizik da istim nečasnim puten krene i u države NATO-saveza poput Estonije ili Letonije?", stoji u listu Die Welt.