1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Novi svjetski poredak se stvara sa Rusijom

Rusija se vratila na svjetsku političku pozornicu. Moskva je bila vrlo aktivna prilikom dogovaranja obustave vatre u Ukrajini, a angažovala se i u Siriji i to je prva vojna intervencija Moskve od 1989.

Ne dešava se često da ruski predsjednik hvali SAD. Sedamnaesti decembar 2015. bio je takav dan. Vladimir Putin pokazao je da je i sam iznenađen time što se ključni aspekti ruskog i američkog plana za Siriju – poklapaju. Moskva će podržati najnoviju inicijativu Vašingtona o smirivanju sirijskog sukoba, rekao je šef Kremlja na svojoj godišnjoj konferenciji za novinare u Moskvi.

Dva dana prije toga je američki ministar spoljnih poslova Džon Keri posjetio Moskvu. Prije sastanka sa Putinom, Keri je demonstrativno prošetao Arbatom, jednim od omiljenih moskovskih šetališta, i kupovao suvenire. To su bile slike simboličke snage, kakve nismo vidjeli godinama.

Russland John Kerry und Sergei Lawrow

Ravnopravni partneri: američki državni sekretar Keri i ministar spoljnih poslova Rusije Lavrov u Moskvi

Renomirani moskovski list „Novaja gazeta“ napisao je da je moguće veliko poboljšanje odnosa između Rusije i SAD, odnosa koji su zahladili zbog ukrajinske krize. Pri tome je glavno pitanje mogu li dvije zemlje da se slože oko pitanja dalje sudbine sirijskog predsjednika Bašara al Asada. SAD traže njegovu ostavku, a Rusija ga i vojno podržava.

Prva velika intervencija poslije Avganistana

„Putin je ponovo pobijedio Obamu“, smatra moskovski publicista Konstantin Egert u svojoj analizi za DW. Svojim angažovanjem u Siriji, kojim je iznenadio Zapad, Putinu je uspjelo ono što je želio od samog početka – da „prisili SAD da sa njim razgovaraju kao sa nekim ko je ravnopravan“. Šef Kremlja, kaže Egert, stvorio je plan u kome su sukob u Ukrajini i pitanje Krima pripojenog Rusiji dospjeli u drugi plan.

Syrien Russischer Luftangriff in Aleppo

Rusija u ratu: Bombardovanje Alepa u Siriji

Od kraja septembra, Rusija učestvuje i u događajima na međunarodnom ratišu u Siriji, na kome je do sada glavnu riječ vodila međunarodna koalicija sa SAD na čelu. Stacioniranjem svojih borbenih aviona u Siriji, Moskva se vratila na svjetsku vojnu pozornicu, jer to je prva takva akcija od povlačenja sovjetske vojske iz Avganistana 1989. Rusija kaže da njena avijacija pomaže sirijskim snagama u borbi protiv terorista organizacije Islamska država (IS). SAD tvrde da ruske bombe pogađaju uglavnom borce sirijske opozicije. Vašington je smatrao da Rusija komplikuje situaciju.

Situacija je postala još zapetljanija kada je 24. novembra Turska oborila ruski bombarder tipa Su-24 na granici sa Sirijom. Ankara je tvrdila da je ruski avion povrijedio vazdušni prostor Turske. Bio je to prvi put u poslednjih nekoliko decenija da jedna država NATO obara ruski vojni avion. Moskva je reagovala oštrim ekonomskim sankcijama protiv Turske i pojačavanjem svog vojnog prisustva u Siriji.

Za novi svjetski poredak, protiv izolacije

Türkei Syrien Kampfjet Russland Abschuss Grenzgebiet

Uvod u krizu sa Turskom: Obaranje ruskog bombardera

Dmitrij Trenin, šef moskovskog centra Karnegi, smatra da Rusija time želi da „spriječi vojni poraz Asada i pad Damaska u ruke IS“, i dodaje da su perspektive rata ipak nejasne. Ruski stručnjak vidi Siriju u širem kontekstu Putinovih planova. „To je, poput Ukrajine, korak usmjeren protiv postojećeg svjetskog poretka, u kome pitanja rata i mira rješavaju SAD i njihovi saveznici“, kaže, Trenin – „Putin je to prekinuo“.

Sabine Fišer iz berlinske Fondacije za nauku i politiku govori o jednom drugom aspektu. Jedan od ciljeva Moskve u Siriji je, po njenim riječima, da prekine svoju izolaciju nastalu zbog pripajanja Krima Rusiji i sukoba u Istočnoj Ukrajini, no, uspjeha kojima se Moskva nadala - nema. Široka alijansa protiv međunarodnog terora, koju je Putin tražio u svom govoru u Ujedinjenim nacijama u septembru – nije nastala. Fišerova sumnja da će se to desiti i u budućnosti, jer „su ciljevi i metode različitih aktera veoma različiti“.

Hoće li Ukrajina platiti cijenu?

Ostukraine Konflikt - Shirokino

Rat u Ukrajini još nije okončan

Približavanje Rusije i SAD oko Sirije kritički prate prije svega u Ukrajini, zemlji koja je ranije dominirala na dnevnom redu između Rusije i Zapada. Zapadni političari ističu da neće prestati da kritikuju Rusiju zbog toga što Moskva pomaže u Siriji. Ali, analitičari poput Konstantina Egerta to vide drukčije: „Kijev će platiti cijenu novog približavanja Rusije i SAD.“ Godine 2015, sukob u Ukrajini našao se na prekretnici. U januaru su eskalirale borbe između ukrajinske armije i proruskih separatista u regionu Donjecka i Luganska. Zbog toga je njemačka kancelarka Angela Merkel, zajedno sa francuskim predsjednikom Olandom, otputovala u Kijev i Moskvu. Njih dvoje prisustvovali su i direktnim razgovorima Vladimira Putina i njegovog ukrajinskog kolege Petra Porošenka 12. februara u Minsku. Iz toga se izrodio dogovor nazvan Minsk-2, jer je prvi dogovor o obustavi vatre u Istočnoj Ukrajini od septembra 2014. prekršen već poslije nekoliko nedjelja.

Prijeti neuspjeh dogovora Minsk-2

Poslije novog dogovora iz Minska, Angela Merkel je rekla da vidi „tračak nade“. Deset mjeseci kasnije, ta nada polako nestaje. U potpunosti je ispunjena samo jedna tačka dogovora – o sastanku Kontakt-grupe. Ali obustave vatre nema. Doduše, ima mnogo manje borbi. Prema navodima UN, poslije dogovora Minsk-2 je u Istočnoj Ukrajini ipak ubijeno 3.300 ljudi. Primirje je „veoma krhko“ rekao je Aleksander Hug iz posmatračke misije OEBS za DW.

Jedina tačka uz koju je naveden tačan datum takođe neće biti ispunjena: prema dogovoru iz Minska, u Ukrajini bi do kraja 2015. trebalo da stupi na snagu reforma ustava koja predviđa neku vrstu autonomije za separatistička područja. Ukrajinski parlament je u prvom čitanju odobrio reformu, ali bi drugo glasanje o njoj trebalo da se održi tek 2016. Smatra se da je teško da će i tada za reformu glasati potrebnih 300 poslanika. Ukrajina je pod sve jačim pritiskom Zapada. Kijev će morati da sprovede Minsk-2 čak i ako Moskva to ne učini, rekao je američki potpredsjednik Džo Bajden prilikom poslednje posjete Ukrajini.

Saradnja ili rivalstvo?

Dogovori iz Minska kao da polako umiru, smatra njemački publicista Vinfrid Šinder-Deters koji živi u Kijevu. Njegova prognoza: sukob u Istočnoj Ukrajini će ostati zamrznut, a Moskva će pružiti podršku separatističkim područjima, no, ona neće biti pripojena Rusiji kao Krim. Slično to vidi i Dimitrij Trenin koji živi u Moskvi, ali dodaje: „Vrhunac krize je prošao“. Mnogi stručnjaci se slažu u ocjeni da 2015. godina nije donijela nikakav preokret u odnosima između Rusije i Zapada, te da će oni ostati zategnuti. 2016. bi trebalo da dođe do ograničene saradnje, na primjer, u borbi protiv IS, no, sveukupno gledano, taj odnos će pratiti rivalstvo i konfrontacije.

Preporuka redakcije