1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Novi model školovanja učenika u privredi

U Njemačkoj oko 60 posto mladih nakon završenog obaveznog školovanja izučavaju neki od zanata ili zanimanja , u okviru tzv. "dualnog obrazovanja". Tri do četiri dana u sedmici polaznici ovih škola provode u preduzećima i pogonima, a teoretska nastava se održava jedan ili dva dana sedmično.

Učenik na praktičnoj nastavi u jednom njemačkom preduzeću

Učenik na praktičnoj nastavi u jednom njemačkom preduzeću

Medjutim, ovaj nekada uspješan model, zbog brzog tehničkog napretka i demografskih promjena, potrebno je prilagoditi današnjem vremenu. Zato je Njemačka industrijska i trgovačka komora(DIHK) predstavila jedan reformirani model obrazovnog sistema.

Fleksibilniji, transparantniji i mobilniji trebao bi biti njemački obtazovni sistem. Za to ima više razloga. Kao prvo radi se o demografskim promjenama. U sve većoj konkurenciji preduzećima i visokim školama potrebni su mladi sposobni ljudi. Mnoga preduzeća već se suočavaju sa problemima kako pronaći kvalificiranu radnu snagu.

Istovremeno se žale na isuviše kompeksnu materiju koja se izučava, kao što na primjeru auto-industrije pokazuje predsjednik Njemačke industrijsko-trgovačke komore, ( DIHK)- Ludwig-Georg Braun:

“ Ako se pogleda iz ugla preduzeća, onda je danas takva situacija da onaj ko je ranije radio u montaži automobila, morao imati daleko šire znanje nego danas, kada se mnogi već gotovi dijelovi samo postavljaju ili montiraju. I zato većina preduzeća kaže da kompleksnost koja se nudi u nastavi nije više potrebna”.

Dok se obrazovanje u mnogim oblastima pojednostavilo, u nekim pak zanimanjima , koja traže posebne kvalifikacije, sasvim je drugačije. Industrijska komora zbog toga želi takav obrazovni sistem koji bi nudio više mogućnosti, i odvijao bi se u dvije faze. U prvoj fazi, koja bi zavisno od zanimalja trajala od godinu do dvije dana , izučavale bi se temeljne i najvažnije kompetencije za sva zanimanja. Prednost je u tome što bi se nastava odvijala zajedno za različite grupe zanimanja.

Predsjednik DIHK Braun računa da bi se oko 250 priznatih zanimanja, moglo sačiniti 50 različitih grupa. Na bazi temeljne kvalifikacije dalje bi sliijedila specijalizacija , gdje bi mladi tačno učili ono što im je potrebno u odredjenom zanimanju:
“ Kod ovakvog modela je moguće i da se promijeni zanimanje. Na primjer trgovac u pomorskom za zračni saobraćaj, čime se ne bi gubio prvi dio nastave. Riječ je o sveukupnom konceptu za dobijanje diplome o odredjenom zanimanju. Pri tome želimo postići i više freksibilnosti za one pojedince koji spoznaju da prvo izabrano zanimanje nije ono što su zamišljali , ili vjerovali da bi željeli postati."

A, do takve spozanaje dolaze mnogi mladi. Svaki peti učenik u jednoj generaciji prekida školovanje, polovina od njih mijenja zanimanje, a sa onim što su naučili teško mogu započeti nešto novo. Braun kaže:

" Do sada je svako zanimanje bilo izdvojeno za sebe, ali sada to želimo promijeniti . Nadam se da će se značajno smanjiti quota onih koji napuštaju obrazovanje, i to ne nekon 14 dana, nego negdje na polovini".

Završni ispit i svjedočanstvo bili bi ujednačeni i priznati na području cijele Njemačke. Time bi preduzeća mogla lakše uporedjivati rezultate, a mladi sa svoje strane se mogli jednostavnije zaposliti ili promijeniti poslodavca. Kod odgovornih političkih i privrednih struktura i ministarstava prijedlog Industrijsko-trgovačke komore naišao je na interes. A, takodjer je vrlo blizak prijedlozima Centralnog udruženja njemačkih zanata , koji takodjer traže reformu sistema obrazovanja.