1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Novi, hladni vjetrovi između Hrvatske i Mađarske

Čak i prije nego što bude donesena konačna presuda Sanaderu, mnogi u hrvatskoj vladi smatraju kako se "nema što čekati" kako bi se promijenile odrednice sporazuma prodaje INE mađarskom MOL-u

Odnosi Zagreba i Budimpešte su sve više u ozračju sudskih presuda. Prvo je objavljena presuda drugostupanjskog suda u Mađarskoj prema kojoj prvi potpredsjednik hrvatske Vlade Radimir Čačić treba odsluži 11 mjeseci zatvorske kazne zbog smrti dvoje ljudi u prometnoj nesreći. Sad je objavljena prvostupanjska presuda Ivi Sanaderu za primanje pet milijuna eura mita od mađarskog MOL-a kako bi se promijenila upravljačka prava u tom naftnom koncernu.

Ove dvije presude načelno nemaju veze, ali su ipak nametnule pitanje, da li će voditi drukčijem određenju Hrvatske i MOL-a u upravljanju hrvatske naftne kompanije INA. Zapravo, gotovo od prvog dana mandata Vlade premijera Zorana Milanovića najavljuju se izmjene dioničarskog ugovora jer Hrvatska nije zadovoljna činjenicom da njeni predstavnici nemaju nikakvu mogućnost utjecaja na donošenje odluka.

Da li da Zagreb ospori ugovor o INI i prije konačne presude bivšem premijeru?

Da li da Zagreb ospori ugovor o INI i prije konačne presude bivšem premijeru?

"Zadovoljstvo mora biti obostrano"

"Vjerujem da će to možda pomoći MOL-u da shvati da će Vlada inzistirati na tome i da zaista nema potrebe da gubimo vrijeme čekajući konačnu presudu. Zadovoljstvo partnera u ugovoru mora biti obostrano.“, izjavio je ministar financija Slavko Linić na pitanje, bi li presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu mogla pomoći u postizanju novog dogovora s mađarskim MOL-om o INI.

Pravni stručnjaci u Hrvatskoj smatraju kako Vlada treba reagirati odmah, ne čekajući pravomoćnost Sanaderove presude te pravno pobijati dio ugovora o upravljačkim pravima i upravljanju dionicama. Jer sud u Zagrebu utvrdio kako su oni „sklopljeni temeljem koruptivnih radnji“, mišljenja je, među ostalima, i odvjetnik Marijan Hanžeković.

Uprava MOL-a je za to vrijeme, u dva priopćenja za javnost istakla svoje gledište kako "sudu nije dostavljen nijedan relevantan dokaz koji bi podržao optužbe koje se odnose na MOL“ te negira točnost dijela presude kako je došlo do ovakve upravljačke strukture u INI i upravljačku proceduru i postupke unutar MOL-a kada je riječ o hrvatskoj kompaniji.

Zbog toga ne isključuju ni poduzimanje "odgovarajućih međunarodnih koraka“, što je dio hrvatskih medija protumačio kao moguću blokadu hrvatskog puta u Europsku uniju.

Mađarska je uvjerena kako nije iznesen nikakav dokaz o plaćanju mita - i najavljuje 'međunarodne mjere' protiv Hrvatske

Mađarska je uvjerena kako "nije iznesen nikakav dokaz" o plaćanju mita - i najavljuje 'međunarodne mjere' protiv Hrvatske

Sve se svodi na želju za investicije

No, što Hrvatska zapravo očekuje od MOL-a te kakvi su mogući scenariji za raspetljavanje sve narušenijih odnosa između Vlade i mađarskih naftaša? Dok je dio pravnih i naftnih stručnjaka uvjeren kako Državno odvjetništvo treba odmah staviti van snage dio ugovora o upravljačkim pravima, šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić poručuje da će Vlada pričekati drugostupanjsku presudu.

Prije analize bilo kakvih scenarija valja podsjetiti kako MOL ima 49,1 posto dionica INE, a na skrbničkim je računima još otprilike tri posto pa ta kompanija vrlo vjerojatno ima i većinski paket dionica koji bi joj, u tom slučaju, i osiguravao većinska prava.

Na prijedloge nekih naftnih stručnjaka, npr. Jasminka Umićevića, bivšeg člana Uprave INE, da se raskine ugovor jer MOL nije ispunio dio obveza kao što su one o modernizaciji rafinerija u Rijeci i Sisku, ekonomski analitičar Damir Novotny ističe kako Vlada prije svega treba „promijeniti ekonomsku paradigmu“. Jer, pritisak Vlade na MOL iščitava kao pokušaj Vlade da pokrene investicijski ciklus u Hrvatskoj kako bi se potaknuo gospodarski rast, a što dosad nije uspijevala kroz neke druge projekte.

"Linić živi u prošlosti"

"To je, međutim, politički pritisak, osobito kada znamo da gotovo sve rafinerije u Europi posluju s gubitkom, da se taj dio proizvodnje seli u druge države npr. Indiju, Kinu.“, kazao je Novotny i istaknuo da ministar Linić gura taj model jer on pamti uvjete poslovanja naftnog biznisa od prije više od desetljeća. „Sada tjerati INU u investicije, od obnove benzinskih crpki do rafinerija, mogao bi INI donijeti milijunske gubitke i srušiti mu tržišnu vrijednost.“, uvjeren je taj ekonomski analitičar.

On naglašava kako bi Vlada trebala odustati od političkih pritisaka na ekonomiju, odnosno da bi trebala definirati svoje gospodarske ciljeve a potom i načine njihove realizacije. „Vlada i MOL dva su prevelika igrača za hrvatsko tržište, osobito ako se vode različitim interesima.“, zaključuje Novotny.

Ljubo Jurčić

Ljubo Jurčić

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i ministar u Račanovoj Vladi Ljubo Jurčić podsjeća kako Hrvatska može tražiti izmjene upravljačkih prava po tri osnove. Prvo, kao dioničar jer je vlasnik 44,84 posto dionica. Drugo, kao Vlada jer je njena pozicija jača od bilo kojega dioničara s obzirom da utvrđuje pravila poslovanja na tržištu a „nikada se nije dobro zamjeriti Vladi u čijoj zemlji radite“. I treće, ističe Jurčić, „reputacijske štete koje MOL sada trpi, slabi njegovu poziciju, neovisno o vlasništvu dionica.“

Što hoće Hrvatska?

Ali i on, kao i ostali naftni i ekonomski analitičari, ističe kako bi Vlada kao podlogu za pregovore s MOL-om trebala najprije definirati svoju ekonomsko-energetsku strategiju. „Iz te strategije trebalo bi izvući ciljeve za INU, a onda ih realizirati preko Nadzornih i Upravnih odbora. To je bio i cilj Vlade kada se krenulo u privatizaciju INE – učiniti je jakom i profitabilnom tvrtkom, bez upliva politike.“, podsjetio je Jurčić.

Uz to, valja reći da kada se zamjera MOL-u što se ne drži svih odredbi ugovora, ni Hrvatska nije ispoštovala odredbe o otkupu INI-nog plinskog poslovanja kao neprofitabilnog biznisa jer su ranije Vlade zaključile kako bi to opteretilo Državni proračun s nekoliko milijardi kuna. Jurčić, inače, smatra kako nije moguća nacionalizacija INE, ne samo zato jer država nema novca za otkup dionica nego i zato jer je INA privatizirana po važećim hrvatskim zakonima, a cijeli je postupak proveden u skladu s legislativnim okvirom.

"Ako pravomoćna presuda kaže kako su se zloporabom sustava Mađari domogli većih upravljačkih prava nego što im to dopušta količina dionica to otvara pitanje promjene Ugovora o utjecaju na upravljanje Inom.“, smatra Jurčić.

Ministar Linić, koji je zajedno s prvim potpredsjednikom Čačićem, najviše rogoborio protiv odnosa MOL-a prema INI kazao je kako Vlada pregovara s mađarskim naftašima. U tim pregovorima sigurno im neće pomoći medijska buka i vika što se stvorila oko cijelog slučaja.

Autorka: Gordana Simonović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić