1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Novi hladni rat?

Ton između SAD i Rusije u posljednje se vrijeme zaoštrava. Promatrači su zabrinuti, i pitaju se da li se nalazimo na pragu novog hladnog rata.

Hladni odnosi

Hladni odnosi

Vremenske mašine ipak postoje! Kako funkcionišu trenutno se može pratiti na primjer dijaloga između Sjedinjenih država i Rusije. S jedne strane američki senatori i kongresmeni žele Rusiju ponovo isključiti iz grupe najrazvijenijih industrijskih zemalja svijeta G8, a američka vojska planira na teritoriji Poljske i Češke postavljanje radara za protivraketnu odbranu.

S druge strane Rusija ove planove oštro kritizira i demonstrativno najavljuje kupovinu novog oružja. Razmišlja se o formuliranju nove vojne doktrine, a Moskva sve veći broj vrlo sumljivih režima u svijetu opskrbljuje oružjem te im daje trgovinske povlastice. Dobro došli, ponovo u hladni rat.

Moskva doduše ne može ponovo oživjeti Varšavski pakt – grad po kojem je savez dobio ime danas je prestolnica uglednog člana Nato saveza. Osim toga i drugi, ranije vjerni sljedbenici Rusije idu vlastitm stazama: Ukrajina se orjentira prema zapadu jednako kao Gruzija a čak i Bjelorusija pogledava u pravcu Brisela.

To sve međutim, Kremlj ne sprečava da ekonomski oporavak poprati novom demonstracijom i vojnom moći. Najprije su Kina, Iran, Sirija, Indija, Pakistan i Venecuela, opskrbljene najnovijim oružjem a potom se daju u kupovinu kako bi se popunili vlastiti arsenali. Moskovske novine navode kako Rusija planira kupovinu oružja u vrijednosti od 146 milijardi eura. To je još uvijek sitnica u odnosu na mamutski vojni budžet pentagona, ali u odnosu na ekonomsku situaciju zemlje, i cijene proizvodnje u Rusiji to predstavlja povečanje od 400% u odnosu na 2001 godinu. Poruka je jasna i glasna: Mi smo se vratili, mi nismo samo energetska super sila.

Nije slučajno da se ovo jačanje samosvijesti i osjećaja moći dešava u vrijeme precjedničkog mandata Džordža Buša, i porastom cijena energije. Vašington se udaljava od svojih moralnih ideala. Na međunarodnom planu provodi jedstranu i agresivnu politiku, a svjetsku zajednicu dijeli na pristalice i protivnike.

U Moskvi to proizvodi osjećaj odbačenosti, konsultacije između Bijele kuće i Kremlja zamijenjene su dovođenjem pred gotov čin.

Moskva je svoje nove saveznike našla u zemljama koje se okreću od SAD-a, a visoke cijene gasa i nafte omogućavaju nezavisnu politiku. Iran i njegov atomski program samo su jedan od primjera.

Sjedinjene države su odavno izgubile pravo da ovakav razvoj kritikuje, a Evropa je i sama ovisna od isporukama energije iz Rusije. Zapadu sada ostaje samo da sa zaprepaštenjem gleda kako Rusija sve više liči na nekadašnjeg vojnog giganta Sovjetski savez.