1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Novi Bundestag puca po šavovima

Richard A. Fuchs
28. septembar 2017

Novoizabrani Bundestag će početi rad u znaku jednog superlativa. U njemačkom parlamentu još nikad nije sjedilo toliko poslanika. To zvuči kao više demokratije, ali povlači za sobom i probleme. A sve košta milione.

https://p.dw.com/p/2ktMI
Deutschland Reichstag, Parlament und Bundestag
Foto: picture-alliance/Global Travel Images

Puni liftovi, duži redovi pred kontrolama na ulazu i kantina ispunjena do posljednjeg mjesta: posjetioci ovih dana vide kakve posljedice su po njemački parlament imali posljednji izbori. U 19. sazivu Bundestaga nalazi se najveći broj poslanika u istoriji te institucije: 709 njih će sada sa svojim pomoćnicima da se kreću hodnicima i traže – neki i prvi put – svoje kancelarije.

Savez poreskih obveznika: 500 je dovoljno

„Naša strahovanja su se, nažalost, ostvarila: sada imamo XXL-Bundestag", piše u otvorenom pismu predsjednik Saveza poreskih obveznika Hajner Holcnagel. Savez se već duže vremena zalaže za reformu izbornog prava. „Zastarjelo izborno pravo je izazvalo lavinu troškova za poreske obveznike, koju ne pokriva njihov parlamentarni višak vrijednosti", tvrdi Holcnagel. Broj poslanika zavisi od ishoda izbora. Ako jedna stranka dobije više mandata direktno izabranih poslanika (prvi glas) nego što joj sljeduje prema procentu koji je dobila kao stranka (drugi glas), onda se ukupan broj poslanika – povećava.

Savez poreskih obveznika procjenjuje da bi Bundestag sljedeće godine mogao da bude za 54 miliona evra skuplji nego što je bio dosad – sa 630 poslanika. A ako se pođe od brojke od 598 poslanika koja je predviđena izbornim pravom, onda bi dodatni troškovi iznosili 75 miliona evra. Savez je izračunao i da će rad parlamenta u 2018. da košta 517 miliona evra. U to spadaju: plate poslanika i njihovih saradnika, održavanje kancelarija i drugih objekata i slično. Tabloid Bild je napisao da dodati troškovi nastaju i zbog velikog broja poslanika koji će da napuste parlament, prije svega iz redova CDU i SPD, jer oni imaju pravo na novac za prelazni period. A mogli bi da se povećaju i troškovi poslaničkih klubova, kao i izdaci za grupe posjetilaca koje obilaze zgradu Bundestaga.

Hajner Holcnagel tvrdi da je 500 poslanika dovoljno i da je poreskim obveznicima teško objasniti zašto bi Bundestag morao da bude „naduvan", te da to ne znači ni više demokratije ni bolje rezultate rada. Zato je Savez na internetu pokrenuo peticiju koju je potpisalo 114.000 građana.

Više poslanika, više lobista?

Dosadašnji predsjednik Bundestaga Norbert Lamert je u prethodnom periodu više puta pokušavao da spriječi stvaranje XXL-Bundestaga prijedlozima da se izmijeni izborno pravo. Dvaput je podnosio i odgovarajuće prijedloge parlamentu. No, sada je preveliki parlament realnost – kako će izgledati dodavanje velike količine kancelarijske opreme, IT-infrastrukture i mera bezbjednosti? Kako će parlament u kojem radi šest stranaka da funkcioniše kada znamo da su prostorni kapaciteti ograničeni? Hoće li sada biti još veća gužva jer će pored više poslanika Bundestagom da se kreće i veći broj lobista? I to neće biti posljednja pitanja koja će se postavljati u vezi sa novim povećanim Bundestagom.