1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Program

Novembar

Na konferenciji o Zapadnom Balkanu šefovi diplomatija Njemačke i Velike Britanije su uputili jasne zahtjeve u pravcu BiH. Konferencija je samo jedna od tema kojom se bavila njemačka štampa u vezi sa BiH.

List Frankfurter Rundschauje članku o konferenciji održanoj u Berlinu pored ostalog prenio: „Perspektiva ulaska u EU se u brojnim drugim državama pokazala kao djelotvoran podsticaj procesu provođenja neophodnih reformi. Na velikužalost, do takvog razvoja nije došlo u BiH koja je politički podijeljena duž etničkih linija.

Zbog toga je hitno potrebno da se pokrene nova inicijativa u tom smijeru, pišu ministri. Oni traže da se"politički lideri BiH pismeno obavežu daće na svim nivoima vlasti uspostaviti funkcionalne državne organe koji bi bili u stanju da efikasno sarađuju sa EU".

Osim toga oni traže da se lideri obavežu daće u saradnji sa EU izraditi reformski program kojiće BiH izvesti na put koji vodi u pravcučlanstva u toj organizaciji. Riječ je o privrednim i socijalnopolitičkim reformama, te o uspostavi efikasnih vlasti i pravne države. Steinmeier i Hammond traže od Hrvatske i Srbije, te od cijele EU i SAD, da se priključe njihovoj inicijativi i apeluju na političare u BiH da pokažu sposobnost djelovanja u interesu cijele države, nezavisno od etničkih interesa", prenosi list Frankfurter Rundschau.

Ultimativnaporukabh. političarima

PreuzimanjemvlastijetakozvanavelikakoalcijauNjemačkoj(činejedemokršćaniisocijaldemokratiop.red.) obećaladaćeusvijetupreuzetivišeodgovornosti. TojeiuBosniiHercegoviniprimljenokznanju, alinikonijezaistavjerovaodaNjemačkaovajputtozaistamisliozbiljnopišelisttaz.deinastavlja:

„Čini se da će to ovaj put biti drugačije. Zajedničkim pismom britanskog i njemačkog ministra vanjskih poslova na adresu novoizabranih bh. političara zahtjevaju se sveobuhvatne reforme u državi i privredi. To sve istina nije ništa novo, jer je to Brisel već odavno zahtijevao. Ono što se promijenilo je ton. Zahtjevi dvojice ministara vanjskih poslova u sebi imaju nešto ultimativno.

Uostalom, Bosni i Hercegovini se daju sveobuhvatna obećanja finansijske pomoći, ekonomske reforme trebaju pospješiti investicije. Za to u Briselu na raspolaganju stoji nekoliko instrumenata. Steinmeier i Hammond nacionalističkim strankama obećavaju čak, odlaganje zahtjeva za provođenjem presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu iz 2009. Strazbur je zatražio sveobuhvatne ustavne promjene. Njih prije svega žele izbjećo srpski i hrvatski nacionalisti. No oba entiteta - srpski isto kao i bošnjačko-hrvatski su polubankrot. Njima bi dobro došle finansijske injekcije iz Brisela. S druge strane, Zapad mora paziti da im Putin ne prepriječi put. Jer, Rusija je krenula u jednu kako ekonomsku, tako i političku ofanzivu na Balkanu. Pitanje je dakle, koliko će biti uspješna inicijativa iz Berlina i Londona”, piše list.

Ruska "ofanziva" na Zapadnom Balkanu

Pod naslovom 'Povratak u Hladni rat', Špigel piše o ruskom uticaju na Balkanu i podsjeća kako Rusija u Savjetu bezbjednosti UN-a prošle sedmice po prvi put nije glasala za produženje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. List piše kako Kremlj želi da onemogući dalje približavanje i prijem balkanskih zemalja u Uniju. "U analizi koju je uradilo njemačko Ministarstvo spoljnih poslova, pod nazivom 'Uticaj Rusije u Srbiji', stoji kako je Zapadni Balkan od strateške važnosti za Rusiju, odnosno kako Moskva nastoji da Beograd još tješnje vežnje za sebe. A to se ne odnosi samo na vojnu saradnju i isporuku gasa. U analizi se takođe napominje kako 'Moskva koristeći se svojom panslovenskom retorikom' i stavom u vezi Kosova u narodu uživa veliki ugled. 'Putinov cilj je da balkanske države koliko god može stavi pod pritisak kao bi se udaljile od učlanjenja u EU ili da kao članice utiču na to da odluke EU budu proruski orijentisane'," piše Špigel citirajući političara u Evropskom parlamentu Elmara Broka.

"Isto važi i za Srbiji susjednu Bosnu i Hercegovinu", piše dalje Špigel i dodaje: "'Stiče se utisak da Rusija pokušava preko dijela BiH, odnosno Republike Srpske ostvari uticaj na cijelu Bosnu i Hercegovinu', kaže ministar poljoprivrede Njemačke Kristijan Šmit koji je kao kancelarkin izaslanik nedavno boravio u BiH. Da su ove procjene ispravne potvrđuje i izvještaj veoma uticajnog ruskog Savjeta za spoljnu politiku 'Ruska 'soft-power' strategija' na Balkanu koji je predočen ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. A u njemu stoji: 'U ovom regionu, koji je tradicionalno povezan s Rusijom, ne možemo se ograničiti samo na to da investiramo u preduzeća. Mi moramo izdvojiti novac za infrastrukturu i ljude koji u Rusiji vide alternativnu svjetsku silu'.

Putinova igra oko Balkana

Neki Srbi u BiH se nadaju da bi Rusija mogla da im pomogne da se otcijepe od ostatka BiH i da se pripoje Srbiji. Koliko su ukorijenjena radikalno-nacionalistička mišljenja pokazalo se i kada je iz Haškog tribunala pušten na slobodu lider ekstremista Vojislav Šešelj, optužen za ratne zločine. U Beogradu ga je trijumfalno dočekala masa ljudi. Trenutno ne postoji opasnost da Srbija, Bugarska ili Mađarska okrenu leđa Zapadu i pređu na stranu Rusije. Ali bi se, s vremenom, moglo desiti da se poveća distanca prema Zapadu i da se one iz pragmatičnih razloga približe Moskvi", piše Die Welt.

default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.