1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Nove sigurne zemlje: BiH, Srbija i Makedonija

Njemačka vlada želi ograničiti broj tražilaca azila sa Balkana. Nove mjere će pogoditi posebno Sinte i Rome. Ljevica i Zeleni vladu optužuju da "zagađuje klimu" u zemlji.

Novim zakonom vladajuća koalicija koju čine Kršćansko-demokratska unija (CDU), Kršćansko-socijalna unija (CSU) i Socijaldemokratska stranka (SPD) želi proglasiti Srbiju, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu takozvanim sigurnim zemljama i time za građane tih zemalja skratiti postupak dobijanja azila. Nadležna instiutucija - Savezeni ured za migracije i izbjeglice - bi u pravilu onda polazila od neutemeljenih zahtjeva za azil. Tražioci, uglavnom Sinti i Romi bi u postupku provjere zahtjeva morali dokazati da su u matičnim zemljama proganjani, inače mogu biti protjerani iz Njemačke. Tužba protiv takve odluke bi se onda morala donijeti u roku od sedam dana. Kao sigurne zemlje važe sve države Evropske unije (EU) isto kao i Gana i Senegal.

Deutschland Innenminister Thomas de Maziere

Thomas de Maziere odbacuje kritiku opozicije

Njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière (CDU) je u svom obrazloženju ukazao na sve veći broj tražilaca azila iz Srbije, Makednije i Bosne i Hercegovine, od kada je 2009. i 2010. došlo do ukidanja viza za građane ovih zemalja. Trenutno jedna četvrtina svih zahtjeva za azil dolazi iz ovih zemalja. Riječ je o migracijama čiji je razlog siromaštvo, što među njemačkim stanovništvom nailazi na sve više nerazumijevanja. Odgovorna azilantska politika mora biti usmjerena ka " velikoj spremnosti našeg društva da prihvati one kojima je zaista potrebna zaštita", rekao je ministar unutrašnjih poslova, odbacujući time kritiku opozicije i humanitarnih organizacija.

Unija: Albanija i Crna Gora su također sigurne

Njemačka je u okviru EU zemlja koja prihvata najveći broj izbjeglica iz građanskim ratom pogođene Sirije. Nasuprot tom podatku, u prošloj godini je od ukupno 22 hiljade tražilaca azila, pozitivan odgovor dobilo samo njih 60, 82 boravak u Njemačkoj pokušavaju dobiti sudskim putem.

Bivša šefica stranke Zelenih, Claudia Roth je od vlade zatražila da ne stvara antagonizam između izbjeglica iz Sirije i sa Zapadnog Balkana. Opoziciona ljevica i Zeleni kritikuju pooštravanje prava za dobijanje azila, ali oni nemaju šanse da dobiju većinu u Bundestagu kako bi zaustavili usvajanje zakona.

Flüchtlinge aus dem Iran in Deutschland Berlin

Zahtjevi za azil bi uskoro trebali biti obrađivani po znatno kraćem postupku

Ministar unutrašnjih poslova De Maizìere je naglasio da u daljem zakonskom postupku želi pregovarati i o tome da se Albanija i Crna Gora kategoriziraju kao sigurne zemlje. Stranke Unije te namjere podržavaju, ali koalicioni partner SPD do sada je pružao otpor. Zeleni i Ljevica vladu prebacuju da bagatelizira povrede ljudskih prava u dotičnim balkanskim zemljama. Vlada nije preispitala sve raspoložive izvore za procjenu stepena diskriminacije, pogotovo kada su u pitanju Sinti i Romi.

Oni predstavljaju najveći dio azilanata, ali su sve manje prihvaćeni od stanovništva, pokazala je jedna studija Univerziteta u Leipzigu. Tako se 50 odsto građana izjasnilo za to da se Sinti i Romi otjeraju iz gradskih centara, 55 odsto ima problem s tim ukoliko se Sinti i Romi nalaze u njihovoj blizini.

Ljevica: "Rastući anti-ciganizam"

Glasnogovornica Ljevice za unutrašnjopolitička pitanja Ulla Jelpke, rekla je da se radi o "rastućem anti-ciganizmu" koji se pospješuje debatom o zloupotrebama prava na azil. Tu debatu vode uglavnom stranke Unije. Njemačka međutim nosi historijsku odgovornost za Sinte i Rome koji su tokom vladavine nacista proganjani na užasan način.

Symbolbild Roma in Europa

Novim mjerama posebno su pogođeni Sinti i Romi

Političarka stranke Zelenih Luise Amtsberg, optužila je vladu za "zagađivanje klime". Ona se kako je rekla boji da zahtjevi za azilom građana iz tri zemlje, više neće biti temeljno provjeravani, već da će se u brzom postupku odbijati. Političar SPD-a Rüdiger Veit, je rekao da nadležna savezna ustanova već odavno nije služba za odbijanje izbjeglica, već da je zaista u stanju da procjeni kome je potrebna zaštita. Vlada pored toga ukazuje na to da su Srbija, BiH i Makedonija i u susjednim zemljama Njemačke: Francuskoj, Belgiji, Luksemburgu, Austriji i Švajcarskoj, svrstane u tzv. sigurne zemlje.

Istim prijedlogom zakona kojim želi umanjiti broj tražilaca azila sa Balkana, vlada istovremeno želi poboljšati i šanse azilanata za pronalaženje posla. Oni bi tako nakon tri mjeseca boravka u Njemačkoj trebali smjeti raditi. Do sada su morali čekati devet mjeseci. Nakon tri mjeseca bi postupak obrade zahtjeva za azil ionako trebao biti okončan, naglasio je ministar unutrašnjih poslova de Maizière.

Preporuka redakcije