1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Nove nuklearne elektrane u istočnoj Evropi

Dok zemlje zapadne Evrope dižu ruke od nuklearne energije, istočnoevropske, poput Litvanije ili Bugarske i dalje rade na izgradnji nuklearnih elektrana. U mađarskom gradiću Pakš, svi su zadovoljni takvom politikom.

default

Postrojenje nukelarke u Pakšu

Jožef Bordač udobno se smjestio u fotelju u kuhinji. Upravo se vratio sa posla i djeluje opušteno. “Nuklearna elektrana najbolji je poslodavac u regionu, a što se tiče sigurnosti, nema negativnih dejstava na grad i okolinu”, priča 41-godišnjak. Supruga Monika dodaje: “Nuklearna energija je jeftina i šteti okolini manje od konvencionalnih termoelektrana.”

Pakš – mali gradić u centralnoj Mađarskoj, leži na Dunavu i ima 20.000 stanovnika. Ime gradića je sinonim za jedinu nuklearnu elektranu u zemlji koja se tu nalazi. Četiri sovjetska reaktora jačine 2.000 megavata, 1983. godine puštena su u pogon. Tu se proizvodi 40 odsto struje, koja je Mađarskoj potrebna.

Nuklerna energija? Da molim!

Atomkraftwerk PNPP in Zentral Ungarn

Pakš

Slično kao Jožef i Monika Bordač misle i mnogi drugi stanovnici Pakša. Oko 2.500 stanovnika radi u ovoj nuklearki i u prosjeku zarađuje oko 1.200 evra mjesečno – skoro duplo više od mađarskog prosjeka. Zato i ne čudi što rad elektrane u Pakšu toliko ljudi podržava.

Ali, i u drugim dijelovima zemlje, Mađari nemaju ništa protiv korišćenja nuklearne energije. Nekog ozbiljnog pokreta protiv rada nuklearnih elektrana nije bilo i nema ga ni danas. Političari koji se ne slažu u mnogim pitanjima, kada je o energetskoj politici riječ, svi su složni: nuklearku u Pakšu trebalo bi dograđivati i modernizovati.

Na taj način Mađarska je u trendu sa čitavim regionom. Od Baltika do Bugarske sve zemlje se zalažu za korišćenje nuklearne energije. U Litvaniji i Poljskoj stanovništvo je u načelu protiv rada nuklearki, ipak obje zemlje se zalažu za izgradnju elektrana. U Češkoj, Slovačkoj, Rumuniji i Bugarskoj postoje konkretni planovi za izgradnju novih reaktora i to podržava većina stanovništva.

Mnogo otvorenih pitanja

Početkom prošle sedmice premijeri Višegradske četvorke - Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, na zajedničkom sastanku složno su istakli podršku korišćenju atomske energije, zahtijevajući da to isto učini i Evropska unija, i da ne usvoji Zakon o zabrani rada nuklearki. Brisel ne može da odluči koji će biti primarni izvori za proizvodnju električne energije, istakli su premijeri Višegradske četvorke.

I pored prilično velike podrške stanovništva, svi ovi planovi prilično su problematični. Nuklearne elektrane u Češkoj, Slovačkoj, Rumuniji i Bugarskoj već su se više puta suočile sa bezbjednosnim problemima. Bugarska nuklearna elektrana Kozloduj, važi za najopasniju nuklearku istoka EU, nakon litvanske Ignaline, koja je zatvorena 2009. godine. Čak i u nuklearki Pakš, koja važi za sigurnu, bilo je ozbiljnih kvarova 2003. godine. Pri tome, u skoro svim zemljama regiona nije razjašnjeno pitanje skladištenja nuklearnog otpada.

To nije jedini razlog zašto stručnjaci za pitanja energetike kritikuju jednostranu naklonjenost istočnoevropskih zemalja korišćenju nuklearne energije. “Mi smo za održivost mađarskog energetskog sistema i želimo da ljudi o tim pitanjima diskutuju i odlučuju na evropskom nivou”, kaže Ada Amon, predsjednik “Energetskog kluba” iz Budimpešte.

“Nažalost, nedostaje politička volja da se energetskim tehnologijama ozbiljnije pristupi”. Sa druge strane, vladin portparol Ferenc Kumin kaže: „Naravno da ćemo u skladu sa obavezama prema EU do 2020. godine raditi na izgradnji sistema za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije. Njihov udio bi trebalo da iznosi 20 procenata“.

„Nuklearna energija je najbolja“

Umstritten: Das Atomkraftwerk in Paks

I Peter se nada da će jednog dana u Pakšu raditi kao viosko-kvalifikovani stručnjak

Obnovljiva energija u Pakšu, još neko vreme neće biti od velikog značaja. Poverenje u nuklearnu tehnologiju je kod većine građana veliko. To se vidi i na Visokoj školi za energiju i tehnologiju nuklearnih elektrana. Nju pohađa 21-godišnji Petar Rač. U nuklearnoj elektrani u Pakšu radila je njegova baka, kao i roditelji. Tu tradiciju želi i on da nastavi. Sljedeće godine upisaće Elektro-tehnički fakultet i nada se da će jednog dana u nuklearki dobiti posao kao visoko-kvalifikovani stručnjak.

To da se većina Nijemaca danas protivi korišćenju nuklearne energije, Peter Rač ne razumije. „Ta tehnologija se već dugo koristi, ona je sigurna i obezbjeđuje mnoga radna mjesta. Da li Nijemci imaju ideju na koji način će obezbijediti snabdjevanje električnom energijom? Ja mislim da od nuklearne energije nema ništa bolje“, kaže Petar Rač.

Autor: Keno Fersek / Boris Rabrenović

Redakcija: Jakov Leon