Nove mjere štednje, protesti, štrajkovi...

List „FREIE PRESSE CHEMNITZ“ komentariše demonstracije u Grčkoj povodom vladinih mjera štednje: „Heleni čekaju novu finansijsku pomoć od EU i Međunarodnog monetarnog fonda. Međutim, šta rade Grci? Umjesto da zavrnu rukave i rade na izvlačenju zemlje iz krize, oni izlaze na demonstracije i generalnim štrajkom otežavaju život. Ustanak protiv planiranih mjera štednje ne doprinosi ulijevanju povjerenja. Štrajk na koji su pozvali grčki sindikati je pogrešan signal građanima ostalih evropskih zemalja“, konstatuje „FREIE PRESSE CHEMNITZ“.

„NEUE OSNABRÜCKER ZEITUNG“ pojašnjava: „Politika helenske republike je poremećena. Dok se ljudi u jednoj takvoj situaciji zajedno bore, izgleda da je razdor između vlade i opozicije ogroman i moglo bi se reći neizlječiv. Bijes ljudi na ulicama je također rezultat slabe svijesti građana: građani i poduzetnici su decenijama izbjegavali plaćati porez čime su Grčku doveli u krizu“, uvjeren je komentator lista „NEUE OSNABRÜCKER ZEITUNG“.

„EMDER ZEITUNG“, nastavlja: "Umjesto da se uhvate gigantskog paketa pomoći kao posljednje šanse, veći dio društva se zaletio i pao u kolektivnu histeriju, došavši u bezizlaznu situaciju. Čak i ako štrajkove i proteste ne zagovara cjelokupno stanovništvo, oni bez sumnje imaju psihološki učinak na sve političare koji kuju programe pomoći jer gube važnu podršku građana u njihovim zemljama“, zaključuje „EMDER ZEITUNG“.

„TAGESZEITUNG“ iz Berlina ukazuje na sasvim druge aspekte. „Oko Atine živi pet miliona ljudi. Međutim, većina je ostala kod kuće. Na demonstracijama protiv vladinih mjera štednje je učestovalo samo oko 70.000 ljudi. Većina Grka zna da se njihova zemlja mora promijeniti. Svakodnevno se suočavaju sa korupcijom i nefunkcionisanjem države. Spremnost za reformama većine Grka je velika. Na tome se dobija povjerenje EU. Besmisleno je nametati nove mjere štednje, koje djeluju kao kazna, jer privreda propada. Jasno je da je neophodan oprost dugova“, tvrdi „TAGESZEITUNG“.

Kurdsko-turski konflikt

Komentator lista „DIE WELT“ se bavi novim borbama između kurdskih pobunjenika i turske vojske. „Tamo gdje su do sada redovno teren nadgledali turski bombarderi, tačnije iznad sjevera Iraka, danas marširaju pripadnici turskih specijalnih jedinica. Oni se žele osvetiti za 24 turska vojnika i 3 policajca, koje su u srijedu u zoru, prema navodima turskih medija, u zasjedi ubili pripadnici zabranjene kurdistanske Radničke partije (PKK). Ovo je više od policijske akcije. Radi se o upozorenju Kurdima na sjeveru Iraka da se drže dalje od militanata“, piše „DIE WELT“.

„SÜDDEUTSCHE ZEITUNG“ tvrdi: "PKK ponovo ubija. A šta radi turska vlada? Ona nasjeda na provokacije. Predsjednik se kune u “veliku osvetu”, a premijer mjesecima šalje ratničke poruke. Sada se poziva na “svete duše palih mučenika” i u potragu za napadačima na turske policajce i vojnike i u susjedni Irak šalje specijalce. Borba između PKK i vojske traje skoro tri decenije. Za to vrijeme se promijenilo pet predsjednika, osam premijera i devet šefova generalštaba. Prijeti li Turskoj da ponovo zapadne u situaciju u kojoj je često bila – spiralu nasilja i protunasilja”, pita se komentator lista “SÜDDEUTSCHE ZEITUNG”.

Mjesečna plata veća od 10.000 eura

Inge Gräßle, demohrišćanka i ekspertica za budžet EU je za list „BILD“ izjavila da 11.119 od ukupno 46.714 uposlenih u institucijama EU mjesečno zarađuje više od 10.000 eura. Dirk Hoeren u komentaru pod naslovom „Dosta je sa privilegijama“ piše:

„Dok milioni Evropljana štede i plaćaju visoke poreze, 11.119 Eurokrata mjesečno zarađuje više od 10.000 eura. Naredna povišica plate dolazi automatski – svake godine 1. jula. Doduše, riječ je o školovanim ekspertima koji govore najmanje tri jezika. Međutim, ako cijela Evropa štedi, Brisel ne mora razbacivati novac. Od izbijanja krize, riječ koju su evropski političari najviše izgovorili je: solidarnost. Vrijeme je da na nju pozovu i uposlenike EU. Bila bi to solidarnost sa milionima radnika koji moraju finansirati sulude privilegije u Briselu“, mišljenja je Dirk Hoeren u komentaru kojeg je objavio list „BILD“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose