1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Nove želje Radovana Karadžića

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, optužen za genocid u BiH, zatražio je od Haškog tribunala da mu sudi u objedinjenom postupku sa Stojanom Župljaninom koji je nedavno prvi uputio takav zahtjev sudu.

Haško tužilaštvo se suprotstavilo objedinjavanju sudjenja, obrazlažući da optuženi, po pravilima suda, nemaju pravo da to zahtjevaju.

Haško tužilaštvo se suprotstavilo objedinjavanju sudjenja, obrazlažući da optuženi, po pravilima suda, nemaju pravo da to zahtjevaju.

Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, optužen u Haškom tribunalu za genocid i zločine protiv čovječnosti, počinjene nad Bošnjacima u ratu u Bosni i Hercegovini, podržao je prijedlog Stojana Župljanina, optuženog za zločine nad nesrbima u regionu Banjaluke 1992. godine, da se njihovi predmeti spoje i održi zajedničko suđenje. U isto vrijeme zastupnik tužilaštva se suprotstavio tom prijedlogu. Opširnije Dževad Sabljaković.

Stojan Župljanin, bivši načelnik Centra službi bezbjednosti u Banja Luci, zatražio je početkom decembra da se njegov predmet spoji s postupkom protiv Radovana Karadžića pošto se obje optužnice, kako je naglasio, odnose na učešće u "istom zločinačkom poduhvatu" i na "istu kriminalnu namjeru". U dokumentu koji je objelodanjen, Karadžić podržava Župljaninov prijedlog, ističući da bi spajanje predmeta obojici olakšalo pripremu odbrane i skratilo cjelokupni postupak.

Međutim, tog mišljenja nije Mićo Stanišić, bivši ministar policije Republike Srpske, čiji je predmet već spojen sa Župljaninovim. Kao visoki funkcioneri u Republici Srpskoj - Stanišić ministar unutrašnjih poslova, a Župljanin ratni načelnik policije u Banjaluci - oni su optuženi za ubistva, progon, mučenje i istrebljenje Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini od aprila do decembra 1992. godine.

Definitivnu odluku donijeće posebno sudijsko vijeće Haškog tribunala

Stanišićeva odbrana zahtijeva da se Župljaninov podnesak odbaci kao neosnovan jer je optužnica protiv Karadžića u mnogim dijelovima drugačija i obuhvatnija. Oni podsjećaju i da spajanje predmeta ne može tražiti optuženi, nego samo tužilac. Ako bi ipak donijeli odluku da se predmeti spoje, smatraju oni, sudije posebnog vijeća nemaju pravo da takvo rješenje nametnu njihovom branjeniku.

Danas je objelodanjen i stav zastupnika tužbe o Župljaninovom podnesku. Po njihovom mišljenju, spajanje predmeta ne bi doprinijelo ni ekonomičnosti ni pravičnosti suđenja. Protiv objedinjavanja je i činjenica da je postupak protiv Župljanina i Stanišića mnogo bliži početku suđenje nego u slučaju Karadžića, protiv kojeg još nije potvrđena druga, izmijenjena optužnica. Stav tužilaštva je decidiran: postupci protiv Karadžića, s jedne strane, i Stanišića i Župljanina, s druge strane, ne mogu se objediniti.

Preporuka redakcije