1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

NOVA STRATEGIJA EU

Kako je zvanično najavljeno iz Brisela, «izgradnja Evropske unije i ukidanje granica između pojedinih geografskih područja» najvažniji je dugoročni zadatak nove Evropske komisije koja preuzima dužnost 1. novembra

Novi petogodišnji predsjednik zajedničke vlade u Briselu, Portugalac Žoze Manuel Baroso (Jose Manuel Barosso), izjavio je nakon prvog formalnog sastanka svog 25-članog tima, da će EU još odlučnije pomagati zemljama Zapadnog Balkana na putu evropskih integracija u cilju njihovog konačnog pridruživanja Uniji. U tom cilju objavljena je i promjena nadležnosti nad ovim područjem: BiH i ostale zemlje regiona - uključujući Bugarsku, Rumuniju i Tursku – neće više biti u nadležnosti evropskog komesara za međunarodne odnose, već ‘pod kapom’ Generalne direkcije za proširenje na čije je čelo imenovan Finac Oli Ren (Olli Rehn). Ukoliko tokom narednog mjeseca nova Komisija dobije prolaznu ocjenu Evropskog parlamenta, komesar Ren će biti glavna osoba koja će se pitati i o podobnosti Bosne i Hercegovine za približavanje Uniji. Promjena nadležnosti je veoma važan korak, jer se i na taj način dodatno ojačava ranije utvrđeni status ‘potencijalnog kandidata’ za članstvo u EU, a zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije su svrstane u istu grupu sa ostalim evropskim zemljama koje aspiriraju ka evropskim integracijama.

Prema dobro obaviještenim izvorima u sjedištu EU, uskoro bi se mogla promijeniti i evropska politika finansijske pomoći, razvoja i humanitarnih aktivnosti. Ovaj izuzetno važan resor unutar Komisije, povjeren je popularnom bivšem belgijskom šefu diplomatije Luisu Mišelu (Louis Michel) koji – za sada nezvanično - najavljuje ozbiljnu reformu u ovom sektoru, što bi vrlo konkretne reperkusije moglo imati i u zemljama Zapadnog Balkana. Niko, međutim, za sada ne nagovještava restrikcije. Naprotiv. Sve je prisutnije uvjerenje da bez ekonomskog razvoja na Balkanu, nema ni evropskih integracija, a ekonomskog razvoja nema bez još značajnijih ulaganja. Kako će sve ove kockice biti složene, uskoro bi mogao odgovoriti komesar Mišel.

U ekipi za proširenje, međutim, neće ostati slovenački predstavnik u Evropskoj komisiji, Janez Potočnik, iako je nakon dolaska u Brisel bio u timu dosadašnjeg, vrlo uspješnog evro-intregraliste, Gintera Ferhojgena. Potočniku je dodijeljen resor nauke i istraživačkog rada.

U posljednjoj sedmci ovog mjeseca počinje vrlo delikatna faza parlamentarnih saslušanja svakog od novih komesara, koji su obavezni javno predstaviti svoje političke vizije u narednih pet godina, kao i tehnike, metodologiju i rokove realizacije pojedinih zadataka iz svoje nadležnosti. Parlament, međutim, po ustavu, ne može pojedinačno prihvatiti ili odbaciti predložene komesare i predsjednika Evropske komisije, već im može dati ili osporiti ‘zeleno svjetlo’ kao ekipi.

Šanse su na strani Barosovog tima, jer u novu Evropsku komisiju su imenovani vrlo iskusni kadrovi zemalja članica, među kojima je i nekoliko bivših premijera, ministara vanjskih poslova i drugih visoko rangiranih državnih funkcionera, uključujući i osam žena, što je više nego ikada ranije. Iako nije isključena opstrukcija nekih radikalnih frakcija u novokomponovanom Evropskom parlamentu koji je izabran sredinom juna, u Briselu gotovo da i nema pesimista kada je riječ o podršci novoj Evropskoj komisiji da 1. novembra preuzme portfelje, među kojima je i nekoliko novih resora i procedura : sektor obrazovanja i kulture proširen je i na višejezičnost; predsjednik Komisije uvijek će lično predsjedavati Vijećem ministara kada su na dnevnom redu međunarodni odnosi i jačanje EU; za međuinstitucionalne odnose i strategiju komuniciranja osnovana je posebna Direkcija, a na tu dužnost je imenovana jedna od potpredsjednica Komisije, mlada Šveđanka Margot Valstrom (Wallstroem).

Po nedavno usvojenom zajedničkom ustavu, nova Evropska komisija će prvi put imati i kolektivnog ministra vanjskih poslova u liku Havijera Solane, ali ova funkcija će biti operativna tek kada sve članice, najkasnije u naredne dvije godine ratificiraju, s teškom mukom usvojeno, konačno ustavno rješenje.

Sa ili bez Solane, sada je već gotovo jasno da, uprkos naklonosti i dobroj volji zvaničnog Brisela, Bosna i Hercegovina nema gotovo nikakve šanse da stigne do Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju prije početka naredne godine. Prvi razlog je kašnjenje bh. vlade u ispunjavanju nekih od 16 dopunskih uslova koji su joj postavljeni krajem prošle godine, a drugi je u činjenici da će Evropska komisija ostati de fakto u tranziciji sve do kraja godine i da, i kada bi imala volju, neće biti u stanju da se u prva dva mjeseca mandata bavi ugovornim odnosima sa Bosnom i Hercegovinom. To je, narvno, velika šteta za građane ove zemlje koji su nezasluženo, već devet godina, izloženi vrlo restriktivnom režimu putovanja, preopreznom investiranju zapadnog kapitala i neopravdanoj podozrivosti čak i od strane onih naroda za koje je cijela bivša Jugoslavija – po kvalitetu života i slobodi kretanja - bila Zapad.

  • Datum 03.09.2004
  • Autor Zekerijah Smajić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AXnE
  • Datum 03.09.2004
  • Autor Zekerijah Smajić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AXnE