Nova priznanja oko skandala u Afghanistanu

U skandalu koji je izazvalo fotografisanje njemačkih vojnika u Afghanistanu sa lobanjama i kostima nepoznatih mrtvaca trojica vojnika su priznala svoju odgovornost, čime se broj umiješanih u ovaj skandal popeo na 20. Afera je pokrenula i disusiju o inostranom angažmanu Bundeswehra uopšte. Sve je više onih koji traže njihovo ograničavanje. Iz Berlina Sabine Kinkartz.

Tri vojnika su iz kasarne u mjestu Bad Segeberg u saveznoj njemačkoj zemlji Šlezwig-Holštajn. Oni su se još u petak prijavili svom starješini u tenkovskoj 182. brigadi. Priznali su da su odgovorni za objavljene fotografije sa mrtvačkim glavama iz Afghanistana.Ovo je saopštio general Cristoph Munzlinger, komandant pomenute brigade, a prenijeli mediji u Libeku.

Time je broj osumnjičenih u skandalu sa fotografijama medju vojnicima bundeswehra popeo na 20.

Medju njima nema oficira, kaže glasnogovornik ministra odbrane Thomas Raabe:

“Namjerno koristim blažu formu, pošto moramio sačekati rezultate ispitivanja. Do sada je u krugu osumnjičenih 20 vojnika

kao i podoficira".

Od trojice vojnika koji su se sami prijavili, samo je jedan pozirao sa dijelovima ostavljenog skeleta, drugi je to fotografisao, a treći posmatrao. Jedan od vojnika je pokušao sve to izbrisati,

a drugi, pak, sve to iskopirao. Tokom saslušanja oni su priznali da svjesno nisu tražili ljudske skelete, kako bi se s njima fotografisali. U Afghanistanu su, naime, naišli na grupu djece, koja se igrala sa kostima, te su se zaustavili i spontano napravili nekoliko fotografija. General Munzlinger je rekao da su vojnici tokom saslušanja izrazili kajanje zbog toga, te da su uvidjeli svoju grešku. No, njihovo ponašanje se ne može opravdati.

Oni su zakazali i Bundeswehru nanijeli veliku štetu, te ugrozili boravak njemačkih trupa u Afghanistanu.

Glavni počinitelj je pritom suspendovan, dok se protiv ostale dvojice vodi postupak, pri čemu je uključen i Vojni sud.

U Berlinu se u medjuvremenu vodi polemika o angažovanju Bundeswehra u inostranstvu. Gernot Erler, državni sekretar u Ministarstvu inostranih poslova, rekao je kako je on za ograničavanje njemačke vojne prisutnosti u inostranstvu.

Njemačka želi preuzete obaveze ispuniti pouzdano i uspješno, rekao je ovaj SPD političar. Ne može se,stoga, samo povećavati broj njemačkih vojnika kaže Erle i dodaje:

“Trenutno je praksa, da prilikom nekog konflikta u nekom svjetskom kriznom regionu pozove EU, a Unija odmah gleda prema Njemačkoj.Tako je bilo u Kongu, tako je bilo u Libanu i to tako ne može u nedogled. Treba javno reći, kako postoje granice”.

Erler stoga pozdravlja najave ministra odbrane Franz-Josef Junaga, da se postepeno vrši povlačenje njemačkih vojnika iz Bosne i Hercegovine.

Jung sigurno treba ovakvu podršku, posebno što je jedan list prenio izjavu kancelarke Angele Merkel, da je najavljeno povlačenje trupa iz Bosne citiramo, ”pogrešan signal u pogrešno vrijeme”.

O smanjenju trupa naravno,može se govoriti, ali se to mora obrazložiti političkom situacijom u Bosni i Hercegovini.

Pravdati ovakve najave opterećenjem njemačkih trupa u inostranstvu, nije u rezonanciji se sa najnovijim zadacima Bundeswera, po kojima u inostranstvu može biti angažovano i do 14 000 vojnika, kaže se u najnovijoj Bijeloj knjizi, čiji jer autor vlada u Berlinu. Trenutno je u u inostranstvu angažovano 9 000 vojnika.

Državni sekretar u Mnistarstvu inostranih psolova Erler, uprkos tome, smatra da je ovakav korak u Bosni i Hercegovini opravdan:

“Ne radi se o kompletnom povlačenju, nego o koracima koji su na Balkanu do sada primjenjivani. Najprije vojna misija, koja potom prerasta u policijsku, da bi na kraju ona imala savjetodavni karakter. Bosna je primjejr na kojem treba preispitati, da li je ustvari tamo i dalje potreban angažman 6000 naših vojnika."

Ovakvo mišljenje dijeli i bivši glavno-komndujući NATO-snaga na Kosovu, general Klaus Reinhardt. Njemački vojnici koji su u kriznim područjima imali pretežno policijske zadatke, trebali bi se povući i predati zadaću domaćim vlastima.

Osim toga, Reinhard zamjera njemačkoj vladi, kako ne posjeduje strategiju u inostranom angažovanju vojnika:

"Po mom mišljenju ne posjedujemo jasnu strategiju na Balkanu.

U principu bi sve što se dogadja na Balkanu trebalo biti sastavni dio jednog paketa. Dakle, dešavanja na Kosovu, uticaj na zbivanja u Makedoniji, potom zbivanja u BiH i Srbiji.

Ja takodjer ne vidim ni jasnu strategiju u Afghanistanu.

Nije dovoljno samo poslati vojnike u neku zemlju, kako bi pomogli zavodjenju reda i očuvanju mira i stvorili unutrašnju stabilnost zemlje,već uspjeh takvog angažmana treba mjeriti i po tome da li je tamo, uspostavljena stabilna vlada i stvoreni uvjeti za ekonomski i društveni razvoj nekog naroda"

Reinhard u ovoj kritici nije usamljen. Njegovo mišljenje,naime,dijele i mnogi drugi visokorangirani generali Bundeswera.

Sabine Kinkartz