1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Novčana kazna za Florence Hartmann

Bivša predstavnica za štampu tužilaštva Haškog tribunala, francuska novinarka Florans Artman proglašena je krivom za nepoštovanje suda i osuđena je na novčanu kaznu od sedam hiljada eura.

default

Osuda zbog objelodanjivanja dva dokumenta

Sudsko vijeće je ocijenilo da je Artmanova, pošto je u Haškom tribunalu provela šest godina kao predstavnica za štampu glavne tužiteljice Karle (Carla) Del Ponte, vrlo dobro znala šta se podrazumijeva pod povjerljivim dokumentima. Objavljujući ih, istakao je predsjedavajući sudija Bakone Moloto, svjesno je prekršila naloge vijeća, čime je omela sprovođenje pravde i ugrozila saradnju država sa Tribunalom. Mada su prihvatile argument odbrane da su informacije, koje je Artmanova objavila u svojoj knjizi "Mir i kazna" i članku napisanom za Bosanski institut u Londonu, prethodno bile već poznate javnosti, sudije su je ipak proglasile krivom. Po njihovoj ocjeni, optužena je znala da odluke Žalbenog vijeća, koje je navela, ni do danas nisu službeno izgubile status povjerljivosti.

"Vijeće optuženu proglašava krivom za svjesno i hotimično ometanje sprovođenja pravde Međunarodnog suda u Hagu," rekao je predsjedavajući sudija.

Florence Hartmann zusammen mit Carla Del Ponte

Artmanova i Karla del Ponte

Novčanu globu od 7000 eura Florans Artman je dužna da uplati u dvije rate, prvu do 14. oktobra, a drugu do 14. novembra.

Haški tribunal je u ljeto 2008. Florans Artman optužio za nepoštovanje suda.

Ishod presude bi bio drugačiji

U svojoj knjizi, objavljenoj godinu dana ranije, i tekstu "Prikriveni ključni dokazi o genocidu" ona je napisala da je Žalbeno vijeće Tribunala, proglašavajući dva dokumenta povjerljivim, od očiju javnosti skrilo dokaze o umiješanosti političkog i vojnog vrha Srbije u rat u Bosni i Hercegovini i, posebno, zbivanja u Srebrenici u julu 95. Riječ je o zapisnicima sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, održanim u periodu rata u Bosni i Hercegovini. Ti dokumenti su bili dokazni predmeti na zatvorenim sjednicama na suđenju Slobodanu Miloševiću, ali, uslijed statusa povjerljivosti, nisu mogli da se koriste na procesu pred Međunarodnim sudom pravde, pred kojem je BiH tužila Srbiju za genocid.

Florence Hartmann

Artmanova predstavlja knjigu "Mir i kazna"

Prema Artmanovoj, ishod presude, kojom je u februaru 2006. Srbija proglašena odgovornom što nije spriječila genocid u Srebrenici, ali ne i za sam genocid, bio bi vjerovatno drugačiji da Tribunal pomenute dokumente nije držao u sefu.

Izricanje presude Florans Artman imaće velikog odjeka u svjetskoj javnosti. Osuđujuća presuda, rekao je u završnoj riječi njen branilac Karim Kan, može imati "poražavajući učinak na slobodu izražavanja i prava žrtava".

Autor: Dževad Sabljaković

Odg. urednik : Zorica Ilić