Novčanice eura falsifikovane u Bugarskoj

Početkom septembra, španska policija otkrila je jednu bandu falsifikatora i zaplijenila ogromne količine lažnih eura. Riječ je o 2000 perfektno falsifikovane novčanice od po 200 eura, koje jedva da se razlikuju od pravog novca. Medju uhapšenim bilo je 6 Rumuna, čiji je zadatak bio da uvedu novac u opticaj i 4 Bugara, koji su lažni novac prokrijumčarili u Španiju. Njihova radionica za štampanje falsifikovanih eura nalazi se u Bugarskoj.

I u Njemačkoj je u posljednje vrijeme otkriveno nekoliko slučajeva falsificiranog novca. Riječ je upravo o novčanicama od po 200 eura u vrijednosti od ukupno 200.000 eura, koje je ovih dana zaplijenila španska policija. Lažni novac, najboljeg mogućeg kvaliteta proizveden je u štamparijama novca u Bugarskoj. Bugarski novinar, koji je sam istraživao i pisao na ovu temu Christo Christov kaže:

«Štamparije za falsifikovanje novca doživljavale su u Sofiji, Plovdivu i Varni tokom 2001-e i 2002-e godine pravi procvat.»

Njemački list "Main Post" je u nedavno objavljenom članku prenio kako policijski isljednici, pred sudom, ne mogu a da ne pohvale kvalitet falsifikovanog novca. On je tako dobar da često ni stručnjak za otkrivanje prevara lažnim novcem nije u stanju da golim okom prepozna razliku izmedju lažne novčanice i originala.

Evropska policija Europol je tokom 2006-te godine zaplijenila rekordnu sumu od 49 miliona eura zaplijenjenog falsifikovanog novca. I po pisanju mahgazina Focus Money, Bugarska je zemlja, u kojoj je ilegalno štampanje eura dovedeno do savršenstva. Ova činjenica ima i svoju pozadinu. Agenti bivše bugarske tajne službe tvrde da je «Now How» i uopšte stručnost za falsifikovanje novca Bugarska usavršila prije pada željezne zavjese. U vrijeme podjele rada u ruskom KGB-u, upravo su tajne službe bugarske bile zadužene za falsifikovanje novca, kreditnih kartica i ličnih dokumenata. Nakon sloma komunističkog režima ove tajne radionice su privatizirane, zajedno sa grafičarima, ekspertima za štampanje i cijelom radnom snagom, koja je radila na ovim poslovima. Čak je i distribucija novčanica vršena putem starih kanala, kaže Dimitriv Ludšev, prvi potpredsjednik vlade, nakon pada željezne zavjese. Službe bugarske državne sigurnosti su se 70-tih i 80-tih godina uveliko bavile ilegalnim tranzitom. To znači da su one u velikom stilu krijumčarile oružje, drogu, neoporezovanu liksuznu robu u Bugarsku a falsifikovani novac sa Istoka na Zapad. Novinar Christo Christov pojašnjava tek djelimične uspjehe policije, koja nije u stanju da stane u kraj ovoj bandi:

«Slabo pravosudje i neefikasna policija su glavni razlozi. Policiji ne uspijeva da prikupi neoborive dokaze, kojima bi osudila velčike ribe, dakle one, koji vuku glavne poteze. Za sada su samo zatvorene radionice za štampanje novca ali niko nije osudjen.»

Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne Vestfalije Ingo Wolf i šef odjela za borbu protiv falsifokobanja novca Eduard Liedgens tvrde da je pored Bugarske i Litvanija veliki stručnjak za izradu lažnog novca. Ove zemlje, po njihovim riječima, to mogu zahvaliti bivšim sovjetskim agentima i izvrsnim nabavljačima visoko-kvalitetnog papira. Ali da su štamparije za falsifikovanje novca lokalizirane i zatvorene prije svega je zasluga Amerikanaca, kaže bugarski novinar Christo Christov i dodaje:

«Veliki angažman američke tajne službe u Bugarskoj ali i otvaranje ureda federalne policije FBI u Sofoji doprinijeli su da se radionice lokaliziraju i zatvore. U njima su se izradjivali i lažni dokumenti i papiri. S obzirom da je to imalo direktne veze sa borbom protiv terorizma a i zbog prisustva agenata FBI-a, ilegalno štampanje je zaustavljeno.»

Aleksandar Andreev