1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Nostalgija za monarhijom i Titom u Srbiji

Njemačka ipak ima manje stanovnika, nego što se mislilo. Rezultati su to 2011. provedenog popisa stanovništva. Listovi na njemačkom jeziku pišu i o nostalgiji u Srbiji - za kraljevima i komunistima.

Pokop Petra II. Karađorđevića

Pokop Petra II. Karađorđevića

"Monarhisti i socijalistički jugonostalgičari u siromašnoj balkanskoj državi žive u prošlosti: u kraljevskom vremenu i Titovoj eri", piše austrijski Die Presse, osvrćući se pritom na nedavni pokop posmrtnih ostataka članova srpske kraljevske obitelji na Oplencu u Topoli, među kojima su i posmrtni ostaci posljednjeg jugoslavenskog kralja, Petra II. Karađorđevića. Die Presse prenosi i izjavu "s primjetno britanskim akcentom" njegovog 67-godišnjeg sina Aleksandra: "Živjeli su i umrli na različitim mjestima u svijetu. Sada su ovdje, na Oplencu, među svojima." List dalje piše da je i 1945., kad je rođen taj kraljevski potomak, oko kreveta u londonskoj hotelskoj sobi bila prosuta srpska zemlja, ali da je Aleksandar tek 1991. po prvi put kratko posjetio zemlju svojih praotaca, a da je tek pad autokrata Slobodana Miloševića u jesen 2000. omogućio "samoprozvanom prestolonasljedniku put za konačno preseljenje" u Srbiju.

Aleksandar Karađorđević i njegov otac Petar II.

Aleksandar Karađorđević i njegov otac Petar II.

Doba monarhije u Srbiji kratko i krvavo

List komentira da se Aleksandar Karađorđević od tada smatra srpskim "jet-setom", ali da je poprilično nemoćan na političkom planu: "Njegove izjave o Kosovu ili srpskim sportskim uspjesima doduše revno ignoriraju čak i domaći tabloidi, a i jedina stranka, koja se zalaže za ponovno uvođenje monarhije - građanska SPO bivšeg ministra vanjskih poslova Vuka Draškovića - živi u sjeni nekadašnjeg uspjeha. Ali prema rezultatima najnovijih anketa, navodno čak 40 posto Srba priželjkuje 'dobro staro kraljevsko doba' - nevjerojatna brojka. 'Srbiji nedostaje jedan car ili kralj', kazao je patrijarh Irinej. Pritom je doba monarhije u Srbiji bilo kratko - i krvavo. Bilo da je to Kraljevina Srbija, koja je trajala od 1882. do 1918., ili Kraljevina Jugoslavija, koja je 1941. faktično doživjela kraj bijegom posljednjeg nositelja krune u britanski egzil - ratovi i atentati su obilježili monarhijsku eru u Srbiji."

Die Presse se međutim osvrće i na jednu drugu nostalgiju u Srbiji, i to nostalgiju za "socijalističkom, u ratnom desetljeću 1990-ih raspalom Jugoslavijom. Još više ljudi nego na pokopu posljednjeg kralja se proteklog vikenda (25.5.) guralo ispred jednog drugog groba: sa štafetama, crvenim maramama i plavim kapicama je tisuće osijedjelih Titovih pionira došlo za 'Dan mladosti' u beogradsku Kuću cvijeća ispred mramorom ovjekovječenog groba partizanskog vođe i 1980. preminulog dugogodišnjeg diktatora Josipa Broza Tita. 'Dva lica Srbije', pisalo je nakon toga na naslovnici dnevnog lista 'Blic': 'Dok jedni oplakuju Tita, drugi ispraćaju kralja'", prenosi Die Presse.

Titov grob u Kući cvijeća u Beogradu

Titov grob u Kući cvijeća u Beogradu

Njemačka se "smanjila"

Njemačka ima manje stanovnika, nego što se mislilo, i to jedan i pol milijun manje, piše Spiegel Online, povodom rezultata 2011. provedenog popisa stanovništva u zemlji. Dosad su statističari polazili od toga da u Saveznoj Republici Njemačkoj živi 81,7 milijuna ljudi, dodaje Spiegel, navodeći i ostale rezultate popisa. Tako svaki peti stanovnik u međuvremenu ima 65 godina ili više. "U Njemačkoj živi i manje stranaca. 6,2 milijuna stranih državljana je izbrojano - 1,1 milijun manje nego što se mislilo. Ukupno u Njemačkoj živi oko 15 milijuna osoba s migracijskom pozadinom, što je 19 posto ukupnog stanovništva." Spiegel Online navodi i da je popis stanovništva pokazao da se 66,8 posto Nijemaca izjašnjavaju kao kršćani, 10,5 posto kao ateisti, a da je samo 1,9 posto navelo da su muslimani. "Statističari međutim polaze od toga da su mnogi muslimani koristili pravo da se ne izjašnjavaju o vjeroispovijesti", pojašnjava ovaj list.

Ljudi u pješačkoj zoni u Stuttgartu

Njemačka ima manje stanovnika nego što se mislilo

Süddeutsche Zeitung (SZ) donosi i pojašnjenje zašto se Njemačka "smanjila": "Razlozi leže daleko u prošlosti. Prošli popis stanovništva u Zapadnoj Njemačkoj je proveden 1987. godine. U bivšem DDR-u je popis proveden 1981. godine. Kad su se zapad i istok Njemačke ujedinili, podaci su strpani u jedan koš i proteklih desetljeća je jednostavno nastavljeno dalje procjenama pomoću podataka iz raznih ureda, pa tu i ne čudi da se događaju greške."

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Nenad Kreizer