1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Nobelovac Mohammad Yunus i njegove ideje

Svjetska financijska kriza je mnoge navela da se zamisle. Da li je svjetski ekonomski poredak u skladu s vremenom? Jedan od onih koji razmišlja na drugačiji način je bankar i dobitnik Nobelove nagrade Muhammad Yunus.

Nobelovac Yunus ne daje ništa džaba. Ipak je iz bijede izvukao na hiljade ljudi.

Nobelovac Yunus ne daje ništa džaba. Ipak je iz bijede izvukao na hiljade ljudi.

Već je duže vremena jasno, a to je posebno jasno pokazala sadašnja financijska kriza, da se svijet nalazi na raskrsnici. Mnogi su uvjereni da ćemo probleme s kojima se susrećemo ili riješiti zajedničkim naporima, ili zajedno propasti. Mogući izlaz iz krize pokazao je Mohammed Yunus (Mohamed Junuz). On je osnovao Grameen Banku za siromašne, koja slijedi i socijalne ciljeve u svom poslovanju:

Svojim konceptom on je dokazao da je moguće razvijati ekonomski isplative modele koji sasvim konkretno pomažu borbi protiv siromaštva i za to je dobio Nobelovu nagradu za mir.

„Kada smo osnovali banku, išli smo od kuće do kuće i vidjeli mnoštvo bolesne djece. Mnoga nakon zalaska sunca nisu mogla vidjeti ništa, liječnici su rekli da imaju manjak vitamina A"

Jednim udarcem dvije muhe: zarada i nestanak "kokošijeg sljepila"

Unicef je Mohammedu Yunusu doduše ponudio da besplatno dijeli tablete Vitamina A, ali on ljude nije htio učiniti ovisnima o besplatnoj medicini koje onda jednog dana više neće biti. On je potražio rješenje koje je imalo zdravu ekonomsku osnovu.

„Mi smo korisnicima kredita Grameen Banke prodavali sjemena povrća. Oni su time trebali hraniti svoju djecu, a višak su mogli prodavati. Mi smo sjemenke prodavali po cijeni od jednog penija po vrečici. Ljudi su vrlo rado sadili vlastito povrće."

Prodaja jeftinog sjemenja je i ekonomski gledano bio veliki uspjeh, ali za Yunusa je ipak najvažnije da je noćno sljepilo u Bangladešu iskorijenjeno.

Mobilna telefonija u selima bez struje

Jedna tvrtka mobilne telefonije koju je Yunus osnovao je čak trenutno vodeća u Bangladešu:

„Mi smo željeli da u sela donesemo mobilne telefone. Predstavnici vlade su bili šokirani - šta će to njima, pitali su. Mislili su da siromašni ljudi nemaju nikoga s kim bi htjeli telefonirati. Milili su da je to tehnologija samo za bogate. Ljudima koji su kod nas uzimali kredite, a to su u pravilu žene, rekli smo da mogu dobiti i kredite za mobilne telefone. Na taj način one su bile u poziciji da ponude različite usluge putem tih telefona i na taj način zarade novac.“

Na kraju je i sam Yunus bio iznenađen kako brzo su nepismene žene uspjele ovladati modernom tehnologijom. Danas 300.000 žena u selima Bangladeša za život zarađuje tako što svoje mobilne telefone nude na uslugu onima koji žele da obave neki razgovor.

Angažman Mohammeda Yunusa pokazuje da siromaštvo u svijetu i masovna nezaposlenost mogu biti prevladani samo novim konceptima i novim idejama.