1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Njujork - grad bogatih?

Građani Njujorka su izabrali novog gradonačelnika – demokratu Bila de Blasija zbog njegove socijalne politike. Jer, njegov prethodnik je Njujork pretvorio u grad bogatih. A bez krova nad glavom su i čitave porodice.

Oni predstavljaju jedno drugo lice Njujorka. Daleko od sjaja poslovnog Menhetna ili kreativne scene Bruklina, na rubu grada, nalaze se njihova utočišta. Iz kancelarije humanitarne organizacije „Koalicija beskućnika“, šalju ljutitu poruku još uvijek aktuelnom gradonačelniku Majklu Blumbergu: „Mislite li da je ugodno svaki dan jesti buđavu hranu?“, stoji u otvorenom pismu beskućnika konzervativnom gradonačelniku i multimilijarderu Blumbergu koji je nedavno izjavio da utočišta za beskućnike u Njujorku „nikad nisu bila udobnija“ nego danas.

Novi Njujork

Bill de Blasio feiert Wahlsieg

Bil de Blasio slavi pobjedu, no da li će od 1. januara 2014. slaviti i oni koji nisu bogati u Njujorku?

„Politika prema beskućnicima Blumberogovog kabineta zaista je katastrofalna“, kaže Patrik Marki iz „Koalicije beskućnika“. Broj građana „metropole svijeta“ bez krova nad glavom se za 11 godina, otkako je Blumberg gradonačelnik, povećao za 65 odsto. Statistike broje preko 51.000 osoba koje svake noći traže smještaj u nekoj od humanitarnih ustanova. Novo je to da je među beskućnicima sve više kompletnih porodica sa djecom. Problemi Njujorka su i problemi mnogih drugih atraktivnih metropola širom svijeta: ogromne i još uvijek rastuće stanarine, sve veće razlike između tankog sloja bogatih i rastućeg sloja siromašnih. Pritom je milionska metropola na istočnoj obali SAD posljednjih decenija doživjela pravu transformaciju u pozitivnom smislu. Krajem 70-ih godina prošlog vijeka Njujorka je bio mračna metropola s jednom od najviših stopa kriminala na svijetu, sa oronulom infrastrukturom i mnogim zapuštenim nekretninama čak i u najatraktivnijim dijelovima Menhetna. Ali, stvari su se promijenile dolaskom republikanskog gradonačelnika Rudija Đulijanija i njegovog nasljednika Blumberga. Danas je stopa kriminala na rekordno niskom nivou, u gradu ima sve više parkova i staza za bicikliste. Oko 8,3 miliona stanovnika Njujorka danas živi kvalitetnije nego ikada prije.

Njujork ne može sebi svako da priušti

Ali sve ima svoju cijenu. „Njujork definitivno nije grad koji svako sebi može da priušti“, kaže novinar „Njujork tajmsa“ Sem Roberts. Bolji životni standard privlači i građane dubljeg džepa iz cijelog svijeta. Čitave gradske četvrti poput jugoistočnog dijela Menhetna pretvaraju se u gradske četvrti kao stvorene za moderne urbane stanovnike: prodavnice sa organskom hranom, male galerije, kreativno uređeni kafići. Urbanisti taj proces nazivaju „džentrifikacijom“. Ona nije zahvatila samo spomenuti Lower East Side, tradicionalnu useljeničku i radničku četvrt, već i dobre dijelove Bruklina koji je od Menhetna udaljen nekoliko minuta vožnje podzemnom željeznicom. Podizanje standarda zahvatilo je i one dijelove nekada zloglasnog Bronksa koji su bliži Menhetnu. U tim „poboljšanim“ gradskim četvrtima stanarina za trosobni stan iznosi u prosijeku 2.000 dolara. To osjećaju i oni bolje stojeći. Još 2002. građani Njujorka su u prosijeku za stanarinu izdvajali 28 odsto svog neto prihoda. Godine 2009. je ta vrijednost već porasla na 34 procenta i u stalnom je rastu. Oni sa manjim platama za krov nad glavom izdvajaju i više od polovine prihoda.

Što je to srednji stalež?

Michael Bloomberg

Majkl Blumberg je Njujork pretvorio u grad bogatih?

Novi gradonačelnik Njujorka, Bil de Blasio je u svojim predizbornim obećanjima najavio da će građanima omogućiti iznajmljivanje jeftinijih stanova. Ali, nije problem samo sa najsiromašnijim građanima jer i srednji stalež stenje pod sve većim izdacima za stanovanje. S tim da su u Njujorku kriterijumi za srednji stalež nešto drugačiji nego na drugim mjestima. „Pitao sam nedavno jednu gradsku službenicu kako se u Njujorku definiše srednji stalež i dobio odgovor po kojem su to ona domaćinstva koja godišnje zarade oko 100.000 dolara. Svuda u SAD to bi se već smatralo bogatim ili u najmanju ruku dobrostojećim, ali u Njujorku je zbog visine životnih troškova to dovoljno samo za srednji stalež“, kaže Roberts. Njujork je pod gradonačelnikom Blumbergom postao luksuzno mjesto, atraktivno samo za milijardere i turiste. Mnogi bogataši grade nove stanove, ali oni su pristupačni samo uskom sloju. Demokratski kandidat na izborima za gradonačelnika Bil di Blasio kao što je i očekivao zabilježio je dobar rezultat i to prije svega zbog svoje socijalne politike. Tokom svoje predizborne kampanje Di Blasio je obećao Njujork za sve. „Bez radikalnih promjena, bez ekonomske politike koja se bori protiv neravnopravnosti i koja podržava srednji stalež, nadolazeće generacije Njujork će doživeti samo kao igralište za najbogatije“, rekao je Di Blasio.

Demokratski kandidat obećao je i veća ulaganja u socijalnu stanogradnju. To bi se finansiralo većim porezima za bogate i vlasnike nekretnina. Njegov republikanski protivkandidat Džozef Lota (Blumberg, nakon tri mandata, više nije mogao da se kandiduje) je naravno obećavao suprotno: smanjenje poreza i uklanjanje prepreka za stanogradnju na slobodnom tržištu. Izgelda da je pobijedila socijalna politika, ali ostaje da se vidi šta će De Blasio da uradi kada 1. januara 2014. preuzme dužnost gradonačelnika „Velike jabuke“.

Autori: Monika Gribeler / Nenad Krajecer

Odgovorni urednik: Svetozar Savić