Njemački SPD protiv "birokratskog čudovišta"

Zbunjujuće i netransparentno 'birokratsko čudovište' ili 'nepregledni' Patchwork: Burkhard Liška borio se da pronađe prave riječi za tolika pravila kojima se reguliše useljavanje stručne radne snage u Njemačku. Za one koji žele da dođu i rade u Njemačkoj, a koji nisu građani EU ili izbjeglice, postoji 50 različitih dozvola boravka. Portparol za unutrašnja pitanja Poslaničkog kluba SPD-a u njemačkom Bundestagu Liška kaže: "Studije prava nisu dovoljne da se sve to razumije."

"To je noćna mora" - ovim riječima je Hani Jusuf opisala svoje iskustvo sa njemačkom birokratijom. Ova pakistanska novinarka živi u Karačiju. Dok smo vodili intervju telefonom bivala je sve bjesnija dok se prisjećala procedure, koju je prije šest godina morala da prođe zbog dobijanja vize i radne dozvole na šest mjeseci. Službenici Njemačke ambasade niti su bili spremni da pomognu, niti su bili fleksibilni a prije svega su bili 'ekstremno neljubazni'. No, ona je ipak na kraju dobila vizu. "Ali, sve to je jednostavno ostavilo gorak ukus", kaže Jusuf. Nakon takvog iskustva skoro da nema više interesa da radi u Njemačkoj. "Morala bih da dobijem neku stvarno dobro ponudu", dodaje. "Inače, radije bih otišla u Kanadu." Jer, tamo se kvalifikovani useljenici kao takvi i tretiraju.

Hani Jusuf nije usamljena u ovakvom mišljenju. Isitina je da su pojedini DW-u iznijeli i pozitivna iskustva, ipak Njemačka još uvijek nije omiljeni cilj visokokvalifikovane radne snage. Kako bismo na međunardonom nadmetanju za vrbovanje visoko kvalifikovane radne snage bili konkurentni 'morali bismo uložiti više napora', kazao je šef Poslaničkog kluba SPD-a Tomas Operman. I on naglašava kako su Kanada, Velika Britanija i skandinavske zemlje mnogo aktraktivnije kada je riječ o ponudama za inostranu kvalifikovanu radnu snagu.

Uz to treba napomenuti da će Njemačkoj narednih godina i decenija biti neophodno više useljenika. Natalitet opada, sve je manje radno sposobnog stanovništva i privredna udruženja upozoravaju da ponestaje kvalifikovane radne snage te se zalažu za intenzivniju politiku useljavanja.

Zakon po uzoru na kanadski

SPD, koji se već dugo snažno zalaže za donošenje zakona o useljavanju i pojednostavljivanje kompleksnih pravila, u ponedjeljak je u Berlinu predstavio nacrt zakona po uzoru na kanadski model. Kandidati bi trebalo da se registruju online i da se boduju na osnovu kvalifikacija, znanja jezika, ponude za radno mjesto za koje se kandiduju, starosne dobi i 'integracionih aspekata', kao što je radno iskustvo ili rodbina u Njemačkoj. Prema planu SPD-a za svaki od nevedenih kriterijuma se dodjeljuju bodovi. Tako bi se kandidati rangirali, a oni koji dobiju konkretnu ponudu za posao bi se pomjerali ka vrhu rang liste.

Prema želji SPD-a, Bundestag bi trebalo da svake godine ponovo odlučuje o broju eventualnih useljenika. Ta partija predlaže da se počne sa kontingentom od 25.000 osoba. Svi kandidati bi, u zavisnosti od njemačke potražnje i mjesta na rang listi, trebalo da prođu provjere njemačkih službi za strance i sigurnosnih službi kako bi se utvrdilo mogu li da se usele u Njemačku. Nakon toga bi trebalo da dobiju dozvolu boravka u trajanju tri godine, koja bi, kako kaže Operman, mogla da se, 'ako sve bude u redu', produži. Useljenicima, koji su dobili ponudu za posao, takođe bi trebalo biti dozvoljeno da sa sobom povedu i članove uže porodice - supružnike i djecu - koji bi imali pravo da ostanu u Njemačkoj onoliko dugo koliko im je osigurana egzistencija.

Nema bodova za izbjeglice

To bi bio zapravo 'sistem orjentisan prema stvarnim potrebama' društva, kazao je Operman prilikom predstavljanja nacrta zakona. On je istovremeno iz bodovnog sistema isključio potražioce azila, napomenuvši da izbjeglice ne bi mogle da budu uključene u bodovni sistem. SPD ne želi da se na ovaj način daje podstrek ljudima da dođu kao izbjeglice i da se onda prijavljuju za posao čim stignu u Njemačku. U svakom slučaju bi ovaj prijedlog 'dobrano rasteretio' i sistem azila, jer bi se tako uspostavio legalni put dolaska u zemlju.

Ekspert za migracije, Orkan Kezeman iz Fondacije Bertelsman nije siguran da je potrebno donošenja novog zakona. Jer, već postoji jedan instrument na nivou Evropske unije, odnsono Blue Card i viza u trajanju od šest mjeseci za one koji su u potrazi za poslom, kaže Kezeman. "Sredstva su dakle tu, ali vlada to nije dovoljno objasnila." Posljedica toga je mala potražnja. Jer, u tom slučaju se ova ciljna grupa radije iseljava u zemlje na engleskom govornom području. Jasno poboljšanje bi bilo kada bi se sva ta sredstva povezala i učinila transpartentnijim, smatra Kezeman.

Ostaje otvoreno da li će SPD, uprkos svim naporima, da ubijedi svoje koalicione partnere. Operman bi najradije donio zakon još za vrijeme ovog mandata. Jer, tokom sljedeće godine bi, zbog predstojećih izbora i izborne kampanje, to bilo teško. Isitina je doduše da se CDU krajem 2015, nakon višemjesečne diskusije, izjasnila za usvajanje zakona o useljavanju. No, sestrinska partija CSU je za strože kriterijume kada je riječ o useljavanju, odnosno oni se zalažu za 'zakon o ograničavanju useljavanja'. Tako bi se, pored stručnih kvalifikacija i potreba privrede, ubuduće više pažnje usmjeravalo na kulturološke sličnosti sredine iz koje dolaze useljenici, stoji u, ove nedjelje usvojenom, podnesu CSU.