Njemački izvoz i zavist Amerikanaca

Čak i u Briselu raste zabrinutost jer veliki izvoz njemačke privrede ne prati i povećanje unutrašnje potrošnje na tržištima u samoj Njemačkoj. Na tu temu Landeszeitung iz Lüneburga piše:

"Atlantik je očito postao još širi nego što je bio. Sigurno da nije slučajnost što američko ministarstvo finansija sa svojim neuobičajeno oštrim kritikama njemačke privredne politike izlazi u javnost upravo u trenutku kada su na vrhuncu prebacivanja na račun špijuniranja koje vrši "Big Brother", odnosno SAD", stoji u listu Landeszeitung.

Slično piše i list Flensburger Tageblatt koji analizira detalje američkih kritika:

"Nijemci izvoze previše, a kupuju premalo. 'Malokrvna' potrošnja najveće privredne sile Evrope šteti cijelom kontinentu. Jedino što je u ovom svemu 'malokrvno' je ovakva kritika koja stiže iz SAD-a. SAD bi prije svega trebalo da riješe svoje vlastite probleme i prevaziđu slabost svoje ekonomije. S druge strane: uspješnom svi zavide. To da se privredna sila SAD pridružila krugu zavidljivaca, skoro da se može tumačiti kao pravi kompliment", zaključuje Flensburger Tageblatt.

Da li su Amerikanci u pravu?

List Berliner Zeitung zastupa drugačije stanovište:

"Uspjeh Njemačke počiva na potražnji i zaduživanju drugih zemalja, ona tako izvozi i nezaposlenost. Radna mjesta koja nastaju u ovoj zemlji, nedostaju tako u državama koje se staraju da postoji potražnja na tržištu.

Ne radi se o tome da bi izvoz roba i usluga trebalo da bude skoro isti kao i uvoz. Problem je u unutrašnjoj potrošnji u samoj Njemačkoj. Ona je još uvijek niska jer plate radnika rastu veoma umjereno. Kada bi SAD vodile privrednu politiku kao Njemačka, došlo bi do kolapsa svjetske privrede", smatra komentator lista Berliner Zeitung.

Za Frankfurter Allgemeine Zeitung, SAD su pak te koje slijede pogrešnu politiku:

"SAD fiksno slijede tvrdnju kako je loše kada izvoz u velikoj mjeri prevazilazi uvoz. To pravilo važi u prvom redu onda kada se to dešava kod privreda drugih zemalja, pri čemu same SAD godinama bilježe veliki deficit. Iza toga stoje zastarjele ideje o globalnom upravljanju svjetskom privredom i o potrebi davanja zamaha unutrašnjoj potrošnji. Te ideje su već nanijele dosta štete.

Japan je, naprimjer, krajem osamdesetih popustio pred pritiskom SAD i uveo mjere koje su povećale unutrašnju potrošnju. Nakon kraha na tržištu nekretninama i na japanskoj berzi ova zemlja je potom upala u privrednu krizu koja traje i danas. Njemačka bi stoga trebalo da ignoriše ono što se govori u Vašingtonu. Kriza eura bi bila mnogo gora da Njemačka svojim robustnim izvozom nije stabilizovala eurozonu", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić