Njemačke firme strahuju od američke špijunaže

Povjerenje između SAD i Njemačke je poljuljano zbog afere o navodnom američkom prisluškivanju njemačke vlade i institucija EU. Njemački političari reagiraju ljutito na očito veoma rasprostranjeno prisluškivanje koje obuhvata telefonske razgovore i elektronsku poštu i zahttijeva hitno pojašnjenje. U konačnici Njemačka i SAD se smatraju međusobnim partnerima.

Negodovanje se čini pretjeranim, čak i odglumljenim. No unatoč tome ostaje pitanje zašto National Security Agency - NSA (na naslovnoj fotografiji glavni ured NSA) skuplja toliki obim podataka - riječ je o skoro bilion telefonskih i internet podataka mjesečno. I zašto ih koristi.

Odbrana od terorizma samo izgovor?

Član CSU-a, Hans Michelbach, smatra da moguća prisluškivanja institucija EU predstavlju alarm: "EU nije podstrekač terorista, ali jest jak konkurent na svjetskom tržištu". On stoga kaže da se mora strahovati da nisu samo institucije EU prisluškivane, već i europske i njemačke firme kako bi SAD za sebe izvukle "nepravednu korist". Ministrica za zaštitu potrošača Ilse Aigner upozorava na to da se zajednička borba protiv terorizma pretvara u "trojanskog konja" kojom se pokrivaju "aktivnosti ekonomske špijunaže i špijunaže vlada."

Njemački poduzetnici su izrazili zabrinutost i zaprepaštenje razmjerama špijunaže: "Bilo je još ranije sumnji da sigurnosne službe u inozemstvu mogu snimati razgovore i komunikaciju preko interneta. Ukoliko su tačni medijski izvještaji dimenzije toga su zastrašujuće", kaže predsjednik Udruženja radnika za sigurnost u ekonomiji, Volker Wagner.

Prilika čini lopova

Slično su reagirala i druga udruženja poslodavaca. Oni zahtijevaju pojašnjenje o tome koji podaci se snimaju i na koji se način dalje koriste. Za sada se samo sumnja da bi Know-how pojedinih firmi također mogao biti prosljeđivani dalje. Ukradene tehnologije ili ideje ionako se često pojave godinama kasnije na konkursima ili u drugim zemljama.

Već i sam obim podataka podstiče na zloupotrebu, kaže Wagner. "Mora se razmisliti o tome da američke sigurnosne službe upošljavaju veliki broj stalno zaposlenih, slobodnih suradnika i savjetnika. Procjenjuje se da u okolini Washingtona u sigurnosim službama radi milion do milion i pol službenika." Da li se oni pridržavaju prava i zakona, Wagner ne može procijeniti.

I poduzeća moraju sebe štititi

Zaključci koje udruženja poslodavaca i sigurnosnih službi izvlače iz ove afere su različiti. Rainer Glatz iz Udruženja njemačkih proizvođača i opreme bi želio da osim dobijanja objašnjenja o korištenju podataka bude usvojen i međunarodni sporazum kojim će biti regulirana zaštita podataka i pravo na intelektualno vlasništvo.

No na tom polju poduzeća moraju sama biti aktivna. Kada je riječ o tome kako da zaštite vlastiti Know-howu ne mogu se samo osloniti na državu. Tehničke mogućnosti kao što je Firewalls su već prisutne u brojnim firmama koje okuplja ovo udruženje. "Osim toga i uposleni moraju biti podučeni u tome kako zaštiti znanje firme," kaže Glatz.

Hans Michelbach zastupa drugačije mišljenje. On predlaže da se razmisli o tome kako da europski konzorciji postanu protuteža ekonomskoj sili SAD-u. Volker Wagner pak odbija tu ideju: "Europa ne može tako jednostavno izaći iz globalne interakcije."

Zapravo bi predstavnici američke i europske privrede ubuduće trebali više surađivati. Planirano je naime formiranje zone slobodne trgovine između EU i SAD-a. Njemački ministar privrede Philipp Roesler saopćio je da Njemačka i dalje ima interese na tu vrstu partnerstva sa SAD-om. No on je rekao da afera o špjuniranju predstavlja opterećenje za tu vrstu suradnje. "SAD su sada pozvane da brzo odgovore na optužbe i postanu transparentne." Šteta zbog špijuniranja firmi se samo u Njemačkoj procjenjuje u mlijardama. Savjetnička firma za sigurnost Corporate Trust procjenjuje da su samo u 2012. godini iznosile 4,2 milijarde.

Autori: Jennifer Fraczek / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose