1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka sve atraktivnija za useljenike

Belma Fazlagic-Sestic13. juli 2011

Mnogi strani studenti nakon završenog studija ostaju u Njemačkoj. Ova zemlja postaje sve atrakativnija i za mlade poduzetnike iz inostranstva. Njemački listovi pišu i o dužničkoj krizi unutar EU.

https://p.dw.com/p/11u3I
Strani studenti rado ostaju u NjemačkojFoto: picture alliance/Dinodia Photo Library

List Die Welt u članku pod naslovom "Pametni dolaze kako bi ostali", pored ostalog piše: „Njemačka kao rijetko koja druga evropska zemlja dobro prevladava ekonomsku krizu. To potvrđuju i studije koje se bave pitanjem useljavanja stranaca u zemlju. Broj mladih koji se odlučuju za studij u Njemačkoj je u porastu, a mnogi od njih ostaju živjeti u ovoj zemlji i traže posao kao visoko kvalificirana radna snaga. Također je jako porastao i broj novoformiranih firmi čiji su vlasnici imigranti. Time se obezbjeđuju nova radna mjesta. Ovaj trend potvrđuje i najnovija studija Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). U njoj se pored ostalog navodi da se za Njemačku često predviđaju horor scenariji, da svi odlaze, da kvalificirana radna snaga ne dolazi. To se, navodi se pored ostalog u izvještaju OECD-a, ne može potvrditi na osnovu podataka kojima raspolažemo.

Migration nach Deutschland
Mladi migranti imaju dobre šanse za školovanjeFoto: picture alliance/ZB

Tokom 2009. godine je na njemačkim visokim školama studij željelo upisati 60 hiljada mladih ljudi, što je do sada rekordan broj. Većina zemalja je u međuvremenu uvela mjere kako bi stranim studentima olakšala pristup tržištu rada. Njemačka je bila brža od Švajcarske ili Austrije, tako da svaki četvrti strani student, nakon završenog studija ostaje u zemlji. Većina njih je iz Kine.

Migranti osnivaju firme

Prema izvještaju OECD-a, pozitivne vijesti stižu i kada je riječ o poduzetništvu. Od 90- tih godina prošlog vijeka se broj firmi čiji su vlasnici migranti udvostručio. To već odavno nisu samo male radnje, već je riječ o cijeloj paleti različitih preduzeća. Prema izvještaju OECD-a, firme čiji su vlasnici migranti, u međuvremenu upošljavaju godišnje više od 750 hiljada ljudi. OECD stoga savjetuje da se migrantima treba pružati pomoć ne samo na početku, već i kasnije, te da se uklone barijere koje otežavaju osnivanje firme. Mnogi migranti naime, još uvijek imaju poteškoća da dobiju kredit za pokretanje biznisa. To je jedan od razloga što preduzeća useljenika imaju manje šanse za opstanak od njemačkih.

Flash-Galerie Ramadan in Deutschland
U porastu je i broj firmi koje osnivaju migrantiFoto: picture-alliance/dpa

Pozitivan signal stiže i kada je riječ o zapošljavanju mladih. U poređenju sa drugim zemljama, mladi migranti u Njemačkoj nisu toliko pogođeni nezaposlenošću. Prema navodima OECD-a, Njemačka bilježi također i porast sezonskih radnika. Generalni sekretar OECD-a Angel Gurria prognozira da će potražnja za migrantima na tržištu rada i dalje rasti,“ piše list Die Welt.

Pročitajte na sljedećoj stranici: Crni ponedjeljak:

Crni ponedjeljak:

List Frankfuretr Allgemeine Zeitung se bavi dužničkom krizom unutar EU:

Deutschland EU Wirtschaft Börse Frankfurt Euro Italien-Sorgen lassen Börsenkurse einbrechen
Da li će Italija uspjeti prevladati krizu?Foto: dapd

„Najprije Grčka, zatim Irska pa Portugal, a sada možda Italija ili Španija? Treba li i za ove zemlje obezbjediti paket finansijske pomoći zato što ne mogu kontrolisati svoje dugove i zato što se ne može vjerovati njihovim vladama koje obećavaju konsolidiranje istih? Tržišta i političari reagiraju vrlo nervozno zato što se strah od mogućeg širenja krize ne posmatra kao nešto apstraktno, već itekako realno. Ako se to desi, onda bi ono što je u Grčkoj počelo kao dužnička kriza nanijelo maksimalnu štetu. U slučaju Italije po prvi put bi bila pogođena jedna članica osnivač EU, članica G8 i jedna od najvećih privreda svijeta. To je zapravo teško zamisliti. Vlada u Rimu mora rigoroznom politikom štednje dokazati da i ona želi spriječiti krizu. Nije dakle čudo što su članice eurozone uzbuđene, nije čudo da se međusobno spore. Njima nedostaju riječi i očajno tragaju za instrumentom uz pomoć kojeg bi dužničku krizu konačno stavili pod kontrolu,“ piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednik. Svetozar Savić