Njemačka nema neograničene kapacitete

Angela Merkel je u Davosu naglasila da je Njemačka kao vodeća ekonomska sila u Evropi relativno jaka i da se zalaže za euro, ali da ne želi obećati nešto što ne bi mogla ispuniti. List Osnabruecker Zeitung o tome piše:

„Angelu Merkel sve kritike koje se tiču njenog kursa u rješavanju krize u eurozoni, ostavljaju hladnokrvnom. To je dobro. U luksuznom švajcarskom zimovalištu ne manjka savjeta. Tako milijarder Dordž Soroš predlaže zajedničke obveznice za zemlje eurozone, takozvane eurobondove. Šef Svjetske banke Robert Zoellick, kaže da Njemačka mora pokazati više liderstva, ma šta to značilo. Istina glasi: U Davosu sjedi svjetska ekonomska elita ali ni ona ne zna kako da riješi krizu u eurozoni. Stoga Merkelova djeluje suzdržano i teži rješenju krize korak po korak. To je u svakom slučaju prava strategija kako bi se izbjegao veliki prasak. Ionako bi bilo poželjno da učesnici foruma budu suzdržaniji kada je riječ o euro krizi. Iako to ne važi za sve učesnike, mnogi koji tamo sjede su suodgovorni za globalnu finansijsku krizu. To važi za brojne profesore ekonomije, koji su godinama držali pogrešna predavanja o nepogrešivim tržištima. Bilo bi nedovoljno ukoliko bi se sudionici foruma u Davosu koncentrisali samo na Angelu Merkel i njenu politiku za spašavanje eura. Svijet želi odgovore na važna pitanja, kao što je reguliranje bankarskih i berzovnih poslovanja. To bi trebala biti glavna tema Svjetskog ekonomskog foruma,“ piše list Osnabruecker Zeitung.

Pritisak na Njemačku

Njemačka kancelarka Angela Merkel je u Davosu jasno stavila do znanja da i Njemačka ima svoje granice izdržljivosti, piše list Westdeutsche Zeitung:

„Činjenica da je njemačka kancelarka držala uvodni govor na Svjetskom ekonomskom forumu pokazuje koliki je njen značaj. Ona je to iskoristila kako bi podržala plan za spasavanje eura ali istovremeno odbacila ono što mnogi priželjkuju - više njemačke pomoći. Njemačka već sada plaća najviše doprinosa i najveći je garant Fonda za spas eura, koji na ljeto stupa na snagu. Okupljena elita iz političkog, ekonomskog i finansijskog svijeta bi trebala pažljivo slušati i shvatiti poruku: Njemačka je jaka ali akcije spašavanja ne smiju preopteretiti vodeću evropsku privredu.

Njemačka je spremna pomoći, ali samo onda kada se suzbiju uzroci krize. U ovim teškim pregovorima, njemačkoj kancelarki u korist ide njena upornost i pragmatizam. Pritisak na Nijemce raste skoro svakodnevno i sa skoro svakom viješću koja stigne iz Grčke. Moćna šefica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde, isto kao i šef Svjetske bake Robert Zoellick, te više šefova evropskih vlada traže od kancelarke veći angažman u spašavanju eura. Istovremeno se žale na prisutnu njemačku dominantnost. Sve ukazuje na to da će Merkelova na sljedećem samitu EU u naredni ponedjeljak morati popustiti nekim zahtjevima. S druge strane, ni zemlje koje su pogođene krizom neće mimoići spoznaja da Njemačku kao pokretačku snagu evropske privrede nije moguće neograničeno iskorištavati“, piše Westdeutsche Zeitung.

Malo korisni zakoni

Turska je osudila odluku francuskog parlamenta, koji je u usvojio zakon po kojem se negiranje genocida nad Armencima počinjenog 1915. godine u doba Otomanskog carstva tretira kao kazneno djelo. Turska smatra kako francuski predsjednik Nicola Sarkozy time želi osigurati glasove oko 500 hiljada građana armenskog porijekla na predsjedničkim izborima sazvanim za 22. april. List Neue Zuercher Zeitung piše: "Pogrešno je to što vrijednovanje historijskih događaja vrše parlamentarci i političari a ne historičari i drugi naučnici.Turski intelektualci, među njima članovi armenske manjine u Turskoj, koji se zalažu za suočavanje sa kemalističkim nasljeđem, smatraju da su zakoni o negiranju genocida, koje usvoje strani parlamenti, malo korisni. Prema njihovom mišljenju, ti zakoni otežavaju prevazilaženje nekadašnjih događaja i sabotiraju bojažljive pokušaje tursko-armenskog pomirenja“, piše Neue Zuercher Zeitung.

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Jasmina Rose