1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka je postala sigurnija

Matthias von Hein 3. august 2016

Nakon atentata, kvroprolića i ubistava raste nesigurnost u Njemačkoj. Brojevi govore nešto drugo: Nasilni kriminal

https://p.dw.com/p/1JaNj
Foto: picture alliance/dpa/F. Hörhager

Krvoproliće u Muenchenu, teroristički napadi u Ansbachu i Wuerzburgu, napad nožem u Reutlingenu - brojni ljudi u Njemačkoj se osjećaju neisgurno. Tim više nakon što su masovni seksualni napadi u kelnskoj novogodišnjoj noći već potkopali osjećaj sigurnosti i zemlja se od tada bori s pitanjem da li je Njemačka prijemom više od milion izbjeglica uvezla i nasilje i zločine.

Vjerojatno suprotno onome kakvu percepciju sigurnosti imaju brojni ljudi kriminolog Christian Pfeiffer zastupa sljedeći stav: "Njemačka je kontinuirano postala sigurnija". Dugogodišnji rukovoditelj Instituta za istraživanje u Niedersachsenu upućuje na policijsku statistiku: Ubistva i smrtonosni udarci su primjerice, prema navodima Pfeiffera, smanjeni od 2.000. godine za 40 posto. I seksualno nasilje, kaže ovaj kriminolog, je na najnižem nivou kao što već dugo nije bilo. "Silovanja su u 2015. godini također smanjena u poređenju sa prethodnom godinom unatoč doseljavanju prije svega velikog broja mladih muškaraca. Nema ni jednoj jedinog akta nasilja koji je u porastu", kaže Pfeiffer.

Opasnost precijenjena

Spektakularna krivična djela odnose se na kriminal i nasilje mladih muškaraca. No oni statistički čine samo mali dio cjelokupnog kriminala. Učestalost i opasnost teških nasilnih krivičnih djela od strane stanovništva masovno je precijenjena, napisao je kriminolog Christian Walburg u svojoj ekspertizi "Migracija i maloljetnička delikvencija" 2014. godine. S druge strane na drugim područjima kriminala Walburg je ustanovio porast:"Imamo porast obijanja stanova. Jedan drugi delikt, koji je strašno porastao, je džeparenje." Walburg kaže da to međutim nema veze sa aktuelnim porastom useljavanja izazvanim talasom izbjeglica: Ovi brojevi u konačnici rastu već godinama, kaže on.

Christian Pfeiffer
Christian Pfeiffer: "Njemačka je postala sigurnija"Foto: picture-alliance/dpa/O. Spata

Krađe u prodavnicama i vožnja na crno

Naravno da nisu svi doseljenici anđeli. I među izbjeglicama su zabilježena nedjela. Tako je, prema navodima Saveznog ureda za borbu protiv kriminala, protekle godine registrirano 84.000 osumnjičenih podnositelja zahtjeva za azil. U poređenju sa 2013. godinom taj broj je ipak manje dramatičan. Te godine je naime registrirano 160.000 osumnjičenih podnositelja zahtjeva za azil. U prvom planu su krađe u prodavnicama sa 39 posto udjela i vožnja na crno sa 18 posto. Kada je riječ o silovanju i seksualnom iznuđivanju riječ je o 0,5 posto slučajeva.

Kriminolog Pfeiffer ne želi sa svojim podacima omalovažavati situaciju, on samo želi voditi debatu na osnovu činjenica. U pogledu na doseljenike Pfeiffer priznaje da su mladi muškarci iz Sirije i Iraka odrasli u kulturi muške dominacije i da ih je to oblikovalo. Ali to je, kaže on, tako bilo i ranije sa Turcima i Jugoslovenima. Pfeiffer se zalaže za proces upoznavanja kulture. Ali: "To znatno ovisi o tome da ovi ljudi ne ostanu izolirani, već da oni mogu postati dio društva". Pfeiffer smatra da veliki rizik za sigurnost specijalno postoji kod mladih muškaraca iz arapskog kulturnog kruga, koji ovdje nemaju perspektivu dobijanja prebivališta i time nemaju šta izgubiti. Stoga on kaže da se broj ovih gubitnika mora držati što je moguće manjim i da se "djeluje na to kako bi se osiguralo da oni dobrovoljno ili deportacijom budu vraćeni u njihove domovine".

Ulf Küch
Ulf Küch se zalaže za veću efikasnost sudovaFoto: picture-alliance/dpa/K. Schindler

Dobro utvrđena država

Ovo bi vjerojatno potpisao Ulf Kuech. Kao rukovoditelj kriminalističke policije Braunschweig on svakodnevno ima posla sa kriminalcima, među kojima su i stranci i posebice izbjeglice. Kuech govori specijalno o dvije grupe počinitelja: "To su prvo oni koji dolaze iz istočne Europe i ljudi koji dolaze iz zemalja Magreba. No oni se ne računaju u krug osoba koje su došle prošle godine sa navalom izbjeglica", kaže Kuech za DW. Ono što je njemu važno je sljedeće: Djelovanje mora imati konsekvence. On smatra da je teško podnošljivo to što sudski postupci traju često godinama. U Braunschweigu on stoga koristi u suradnji sa državnim tužiteljstvom i sudovima instrument tzv. pritvora. "Ako je krivično djelo počinjeno državni tužitelj ispituje da li će zatražiti pritvor", kaže Kuech. "Onda sudac određuje osobi pritvor u trajanju od dva, tri dana. Nakon toga dolazi presuda." Zahvaljujući tom ekstremno ubrzanom hitnom postupku počinitelji krivičnih djela su osuđeni u roku od jedne sedmice. Za jednog podnositelja zahtjeva za azil bi to moglo biti veoma neprijatno: Već je naime i uvjetna kazna dovoljna da se odbije zahtjev za azil.