1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Njemačkoj nedostaje stanova

U deset najvećih njemačkih gradova trenutno nedostaje više od stotina hiljada stanova za iznajmljivanje. Ukoliko ne budu poduzete konkretne mjere, ovaj broj će se konstantno povećavati.

Samo u Minhenu (München) nedostaje 30.000 stanova. Za razliku od Minhena, u Frankfurtu nedostaje 17.500 stanova, dok je situacija u Hamburgu „podnošljivija“ jer nedostaje 15.000 stanova.

Sreća među vlastita četiri zida

Sreća između vlastita četiri zida

Nedostatak stanova za iznajmljivanje se svake godine drastično povećava. Da bi se potrebe za stanovima bar malo zadovoljile, u Njemačkoj će se u naredne četiri godine izgraditi 825.000 stanova. Ovo se pored ostalog navodi u aktuelnioj studiji Pestel instituta u Hanoveru (Hannover) koja je urađena u sklopu kampanje "Impuls za gradnju stanova" koju su pokrenule vodeće organizacije građevinske branše i trgovine nekretninama.

Inače, razlika cijene po kojoj se iznajmljuju stanovi u pojedinim regionima i gradovima su velike. Mjesečna kirija u Njemačkoj po kvadratnom metru u prosjeku iznosi 6,04 eura u šta nisu uračunati troškovi grijanja. Međutim, stanovi u Minhenu su 60 posto skuplji, dok su stanovi u Frankfurtu, Stuttgartu ili Kelnu (Köln), u odnosu na prosjek, skuplji za 30 posto. Najniža cijena kvadratnog metra stana za iznajmljivanje je u Drezdenu - iznosi 5,50 eura.

Cijene rastu – plate stagniraju

U Njemačkoj se svake godine povećava broj domaćinstava koja žive u iznajmljenom stanu. Isto tako je u u ovoj zemlji sve veći broj i domaćinstava kojim mjesečna kirija za stan predstavlja finansijsko opterećenje.

Bauboom Deutschland Symbolbild

Do 2017. äe se izgraditi 825.000 novih stanova

„Plate i troškovi stanovanja nikada nisu usklađeni“, kaže Matthias Günther iz Pestel instituta. S jedne strane su drastično porasle cijene mjesečne kirije i režija, a s druge strane se povećao broj domaćinstava koja nisu u dobroj finansijskoj situaciji. Eksperti kažu da se trenutno ne nazire kraj ovakvog razvoja događaja.

Broj domaćinstava čija su mjesečna primanja manja od 1.500 eura se u posljednjih nekoliko godina malo promijenio i iznosi skoro 40 posto. S druge strane su se dodatni troškovi, poput troškova za električnu energiju, znatno povećali. Domaćinstva sa mjesečnim primanjima koja su manja od 900 eura, preko 45 posto od tih primanja izdvajaju za stan i energiju. Pet godina prije je ova brojka iznosila 40 posto.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić