1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Njemačkoj nedostaje radne snage

Najnovija istraživanja pokazuju da su početkom ove godine najtraženiji bili trgovci, odnosno, prodavači, a slijede ih električari, konobari, ugostitelji, medicinske sestre i bravari.

default

Biro za zapošljavanje u njemačkom gradu Minhenu

Stručnjaci najavljuju da će najveća kriza pomanjkanja radne snage nastupiti 2012. i 2015. godine; tada će, naime, generacije onih u čijim je mladim danima natalitet Njemačke bio na vrhuncu, otići u penziju.

Ono što je posebno zabrinjavajuće, prema rezultatima Društva za ispitivanje razvoja privrede je to, da je većina firmi do sada doduše prepoznala opasnosti demografskih promjena koje slijede njemačkom društvu, no, da je tek mali broj onih koji su se sa ovim problemom ozbiljno pozabavili.

I dalje bi trebalo koristiti iskustvo starijih

Jedan od starijih radnika kontrolira proizvodnju automobila Ford u Kelnu

Jedan od starijih radnika kontrolira proizvodnju automobila "Ford" u Kelnu

„Prije svega“, kaže Till Lohmann, iz PricewaterhouseCoopers-a, „ trebali bismo promjeniti naš odnos prema starijim radnicima; više i bolje koristiti njihovo znanje i iskustvo te im omogućiti da i u kasnijim godinama mogu napredovati u karijeri“. „To je posebno važno kada se govori o menadžmentu“, naglašava ovaj stručnjak i dodaje kako bi se ubuduće trebalo promjeniti uvjerenje većine firmi da „samo mladi, brzi i dinamični“ mogu nekom preduzeću biti od najviše koristi.

„Naravno da njihova brzina i mladost imaju određene prednosti, no, stariji radnici raspolažu iskustvom koje je često puta mnogo važnije“, zaključuje Lohmann.

Mladi imaju drugačiji odnos prema radu

Mladi uu Njemačkoj: U prvom planu je kvalitet života

Mladi u Njemačkoj: U prvom planu je kvalitet života

Osim toga, stručnjaci upozoravaju da generacije mladih, koje će tek doći, imaju sasvim drugačiji odnos prema radu nego što je to bio slučaj još kod njihovih očeva ili djedova.

„Vlasnici firmi će vrlo brzo shvatiti da ove nove generacije, više ne „žive da bi radile, već da rade kako bi mogli što lagodnije i ljepše živjeti“, kaže Till Lohmann. Već se sada primjećuje trend da slobodno vrijeme postaje sve veći prioritet. Drugim riječima, bez obzira da li je riječ o radnicima u tvornici ili o direktorima firmi, mladima i sam novac, odnosno, njegovo zarađivanje, postaje sve manje bitno. Umjesto toga, kako kaže Lohmann, „ono što sve više dolazi u prvi plan je sam kvalitet života“.

Najnovija ispitivanja Društva za razvoj privrede u Njemačkoj su isto tako pokazala da u većini preduzeća do sada ne postoji zadovoljavajuća ili dovoljna razmjena znanja između mladih i starijih zaposlenika.

Oko 64 odsto ispitanih firmi jasno se izjašnjava za „poticanje razmjene iskustva i bolje komunikacije između radnika različitih generacija“, no u tek malom broju preduzeća postoje doista programi za, naprimjer, daljnje školovanje radnika starijih od 50 godina.

Ovaj problem demografskih promjena naročito će se osjetiti u takozvanom, „visokom menadžmentu“. Kako kaže Till Lohmann, „ u većini preduzeća doduše kažu da su svjesni ovog problema, no činjenica je da stariji saradnici još uvijek najčešće zauzimaju donja vodeća mjesta, dok sam vrh ostaje rezerviran za one mlađe.“

Autor: Monika Lohmüller / Željka Telišman

Odg. urednik: Senad Tanović