1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemačko tržište, šansa za BiH

Njemačka je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera BiH. Taj podatak potkrijepljen je činjenicom da je ukupna trgovinska razmjena između dvije zemlje veća od 1,5 milijarde evra, samo u prvom polugodištu ove godine.

BiH ima potencijala za privlačenja stranih investitora među kojima je Njemačka jedan od najznačajnih partnera. Trgovinska razmjena samo u prvih pola godine iznosi 3 milijarde maraka. To je 13 odsto od ukupnog spoljnotrgovinskog obima u BiH. Na osnovu ovakvih podataka nešto hitno treba učiniti kako bi se tržište BiH približilo njemačkim privrednicima ali i podstakao jači izvoz domaćih proizvoda.

Wirtschaftliche Zusammenarbeit zwischen Bosnien u Deutschland

Aleksandar Merdijan (Alexander Mӓrdian) - Predstavništvo njemačke privrede u BiH

Problem je komplikovani birokratki aparat i u tome se svi slažu, iako je malo konkretnih rješenja kako bi se to stanje popravilo. Šef predstavništva Njemačke privrede u BiH Aleksadar Merdijan smatra da BiH mora raditi više na svojoj promociji kako bi privukla veće investicije.

BiH kao investiciono područje nepoznata Njemačkoj

„Kao službeni predstavnici njemačke privrede u BiH vidimo ovdje potencijale, pogotovo što se tiče poboljšanja okvirnih uslova poslovanja. Najveći potencijali su u prerađivačkoj industriji. BiH kao lokacija za poslovanje i investiranje je međutim nepoznata u Njemačkoj i mišljenja sam da kada bi bh. institucije radile više na promociji, da bi došlo do većeg trgovinskog obima“.

Jedna od firmi iz BiH koja je našla put do njemačkog tržišta je „Ornament“ iz Modriče koja se bavi izradom građevinske stolarije. Vlasnik kompanije Nenad Šabić kaže da je saradnja sa njemačkim partnerima u BiH od velikog značaja posebno ako se uzme u obzir posao za koji im je trebala tehnološka podrška.

Wirtschaftliche Zusammenarbeit zwischen Bosnien u Deutschland

Nenad Šabić - direktor kompanije "Ornament"

„Ovdje u BiH tu podršku nismo mogli dobiti. Njemačka privredna komora povezala je naše preduzeće sa jednom kompanijom u Njemačkoj, koja je sa svojim kadrovima pomogla proces proizvodnje u našoj kompaniji. Što se tiče izvoza nemamo problema, osim konkurencije na tržištu. Dobili smo mogućnost da dobijemo sve potrebne papire kako bi jedan proizvod izašao iz BiH i to bi trebao biti prioritet vlasti, kako olakšati izvoz bh. proizvoda“.

BiH- oaza pravne nesigurnosti

Privrednicima bi dobro došle olakšice prilikom plaćanja PDV-a ali i druge pogodnosti koje se odnose na stimulacije prilikom izvoza. Ambasador Njemačke u BiH Kristijan Helbah ističe niz prednosti koje BiH ima kako bi privukla privrednike iz Njemačke da ulažu: „ Privrednici se takođe žale kada je riječ o pravnoj nesigurnosti u BiH, iako uprkos tome imamo niz njemačkih preduzeća koja su uložila u BiH i dobro zarađuju. BiH ima geografski položaj, kvalifikovanu radnu snagu koja čak i u Njemačkoj uživa bolji glas nego što to ljudi u BiH cijene. Zbog toga taj potencijal treba iskoristiti“.

Elektroauto in Bosnien

Elektroautomobil, predstavljen u Aleksandrovcu kod Banjaluke

U Aleksandrovcu kod Banjaluke prošle godine predstavljen je automobil na električni pogon, njemačkog proizvođača “StreetScooter”, čijih se preko 60 odsto komponenti izgrađuje upravo u saradnji sa nekoliko firmi iz RS. Tek se očekuje početak serijske proizvodnje a u cijeli projekat uloženo je preko 3 miliona maraka, samo u razvojni dio.

Takođe, značajan njemački partner u BiH je Njemačka razvojna banka KfW, koja putem svog predstavništva u BiH realizuje razne projekte čije se vrijednosti mjere u milionima maraka. Fokus je na projektima u oblasti vodosnabdijevanja i uklanjanja otpadnih voda te obnovljivih izvora energije. Među tim projektima je rehabilitacija postojećih hidroelektrana te izgradnja novih vjetroelektrana.

Hidroelektrane, vjetroelektrane, vodosnabdjevanje...

„KfW u Banjaluci već 4 godine finansira adaptaciju gradskog sistema za vodosnabdjevanje. U Doboju, na rijeci Bosni sa 50 miliona eura finansiramo izgradnju nove hidroelektrane „Cijevna 3“, snage 14 megavata. Takođe, još jedanprojekat u okviru njemačko-bosanske saradnje koji je u planu, je u blizini Stoca, na planini Hrgud. Priprema se izgradnja prve vjetroelektrane u RS-u. KfW je spremna da za ovaj poduhvat obezbijedi kreditna sredstva u visini od 60 miliona evra i to se može smatrati kao uzor za budućnost jer će biti prvi te vrste u RS“, kaže Dželila Hadžović predstavnica Njemačke razvojne banke KfW u BiH.

U okviru saradnje između Njemačke i BiH u RS-u se pripremaju ili grade projekti u vrijdnosti od oko 150 miliona evra čime se daje značajan iskorak u privlačenju i drugih investicija.

Christian Hellbach Botschafter in Bosnien-Herzegowina

Kristijan Helbah (Christian Hellbach) - ambasador SR Njemačke u BiH

„Trebalo bi podsticati investicije a to institucije BiH ne rade kako bi trebalo u ovom trenutku. Potrebno je poboljšati uslove za investicije u BiH. Što se tiče ideja EU one su na stolu. Radi se o reformama koje se odnose na reformu u vezi sa zapošljavanjem (izmjene zakona o radu, zbog kojeg socijalni partneri najavljuju radikalne mjere ukoliko dođe do smanjenje prava radnika op.a). Te reforme će biti u fokusu tokom procesa približavanja EU“, kaže ambasador Njemačke Kristijan Helbah, ističući da je lopta sada na polju bh. političara koji treba da podrže reforme i pokažu spremnost na kompromise.

Velika preduzeća moraju pokrenuti privredu

Pokrivenost uvoza izvozom sa Njemačkom je preko 70 odsto što je podatak koji se, smatraju stručnjaci u BiH, mora hitno mjenjati u korist bh. privrede. Što se tiče snažnijeg izvoza bh. firmi, ekonomista Aleksa Milojević podsjeća na velike gigante koji su poslovali prije rata poput „Čajevca“ iz Banjaluke koji je pobjeđivao njemački „Bosch“ na tenderima. Danas su stvari drugačije a da bi se to promjenilo moraju se stvarati veća preduzeća kako bi bili konkurentni na tržištu.

„U Njemačkoj ima 2 miliona i 100 hiljada preduzeća. Milion i po su mala preduzeća a samo 1.700 su krupna akcionarska društva. Tačnije, na jedno veliko preduzeće dolazi 1.200 malih i sredjnih preduzeća. Dok ne vratimo veliku akcionarsku svojinu, dok u privrednom sistemu ne vratimo rad kao najveću vrijednost a ne pljačku i otimačinu, ne možemo nikom biti konkurentni. Sa ovim privrednim sistemom kakav imamo u BiH narod ne može da preživi“, zaključuje ekonomista Aleksa Milojević.