1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemačko-poljski put ka pomirenju

U Poljskoj se obilježava istorijski „susret pomirenja“ od prije 25 godina. Tada su kancelar Kol i njegov poljski kolega Mazovjecki, pali jedan drugom u zagrljaj. To je bio novi početak u odnosima dviju zemalja.

default

Tadeusz Mazowiecki i Helmut Kohl-zagrljaj koji je označio novi početak odnosa Poljske i Njemačke

„Taj tako reći mirovni pozdrav predstavlja najavu novog početka u poslijeratnoj Evropi. To je bila prekretnica. Bez onog što se u Križovi dogodilo, Evropa bi izgledala sumorno“, kaže Alfons Nosol, nadbiskup u penziji iz poljskog grada Opole.

Nosol je porijeklom iz Šlezije. U ljeto 1989, učestvuje u pripremama za posjetu tadašnjeg njemačkog kancelara Helmuta Kola Poljskoj. Sastaje se sa njim i poziva ga na crkvenu misu. Do susreta je došlo u mjestu Križova, malom selu pokraj Svidnice u Donjoj Šleziji, itekako značajnom istorijskom gradu. U njemu se nalazi dvorac osnivača okruga, Helmuta Džemsa fon Moltkea. Križova je u vrijeme nacističkog režima bilo jedno od glavnih uporišta snaga otpora.

Alfons Nossol

Nadbiskup Alfons Nossol inicirao je održavanje „susret pomirenja“

Poljski strahovi

„Mogao sam da primijetim koliko ga je taj susret dotakao i koliko mu je značio. Bila je to vrlo autentična emocija. Vidjelo se koliko je to bio važan dan za njega“, izjavio je jednom prilikom poljski premijer Mazovjecki, koji je u međuvremenu preminuo.

Bila je to idealna prilika za teške razgovore o novom poglavlju u bilateralnim odnosima dviju zemalja. Mjesec dana prije toga, u Poljskoj je na vlast, po prvi put od 1945. godine, došao premijer koji nije bio komunista. Istovremeno, tri dana prije toga, u Njemačkoj je pao Berlinski zid, što je nametnulo nove izazove, poput ujedinjenja.

Doduše, vodeći intelektualci koji su predvodili građanski pokret u Poljskoj nisu pozitivno reagovali na signale iz Berlina o ponovnom ujedinjenju. Integracija zapadnog dijela Poljske je ono čime su bili okupirani. „S druge strane, u poljskom društvu postojao je strah od snažne Njemačke. Mogla se uočiti zabrinutost od eventualnih revizionističkih tendencija, koje bi mogle imati važnu ulogu u njemačkoj politici“, obrazložio je Mazovjeci u jednom intervjuu za DW.

Zaboravljeni u sjenci pada Berlinskog zida

Franke Annemarie

Anemari Franke: "Događaj u Križovi ostao je u sjenci pada Berlinskog zida"

„Taj čin pomirenja imao je nevjerovatno snažan emotivni naboj“, ističe Valdemar Čahur sa Univerziteta u Varšavi. Međutim, imajući u vidu da je neposredno prije toga srušen Berlinski zid, dešavanja u Križovi izgubila su istorijsku težinu, iako je riječ o veoma važnom događaju, dodaje taj stručnjak.

„Svih ovih godina Nijemcima sam morala da objašnjavam šta se tom prilikom dogodilo, do kakvog pomirenja je došlo“, dodaje Anemari Franke, koja je od 2004. do 2013. godine, bila na čelu fondacije Križova. „U udarnim vijestima bilo je informacija o tome, ali s obzirom na to da su svi pogledi bili uprti u Berlinu, čin pomirenja nije ostao u njihovom sjećanju.“ U Poljskoj je drugačije.

Na istorijski značaj tog događaja, ujedno i povodom 25. godišnjice od susreta Kol-Mazovjecki, trebalo bi da podsjeti izložba koju će 20. novembra otvoriti njemačka kancelarka Angela Merkel i šefica poljske vlade Eva Kopač. Kazimir Vojcicki, kustos izložbe i profesor na Varšavskom univerzitetu, ne sumnja u to da građani „znaju šta se u Križovi dogodilo“, ali se, dodaje, „ipak mora objasniti i podsjećati na značaj tog susreta“.