1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Njemački vojnici otišli, problemi ostali

Iz Sarajeva su u četvrtak (27.9.) otišli i posljednji vojnici njemačkog Bundeswehra. Njemački mediji smatraju da su vojnici dobro obavili svoj posao, ali da BiH i dalje stoji pred velikim izazovima i problemima.

Više od 17 godina njemačke Oružane snage (Bundeswehr) su pomagale da se vojnim snagama osigura sprovođenje Dejtonskog sporazuma. Kroz BiH je ukupno prošlo skoro 64.000 njemačkih vojnika. Stoga se u ovom trenutku može biti i malo patetičan, piše list Süddeutsche Zeitung, pa navesti kako je ovo bila najuspješnija mirovna misija Bundeswehra. BiH danas nije baš mjesto gdje cvjetaju ruže. U zemlji je sprovedeno etničko čišćenje, traume od rata su još prisutne, država je politički podijeljena i njome se praktično ne može upravljati. Süddeutsche Zeitung potom nastavlja:

Njemački vojnici su 17 godina osiguravali provođenje Djetonskog sporazuma

Njemački vojnici su 17 godina osiguravali provođenje Djetonskog sporazuma

"Ubijanje u BiH nije prestalo zato što su evropske diplomate imale uspjeha i ubijedile ratne lidere da sklope mir. Rat je stao zato što su se iznad brda oko Sarajeva prvo pojavili američki borbeni avioni, a na cestama ubrzo nakon toga i tenkovi 1. američke oklopne divizije. Za Nijemce koji su učestvovali u intervenciji NATO-a, ova uspješna akcija je donijela potpuno novo saznanje: ponekad je upotreba vojne sile ne samo politički neophodna, nego i moralno opravdana. Krvava istorija njemačkih vojnika na Balkanu tada je za mnoge bila povod da se protive angažmanu Bundeswehra u BiH. Bila je to argumentacija koja je, s obzirom na očajnu poziciju opkoljenog stanovništva Sarajeva, bila grozna, a koja je postala neodrživa nakon masakra u Srebrenici. Činjenica je da je intervencija NATO-a spasila brojne živote. Nema mnogo vojnih misija koje mogu time da se pohvale", piše Süddeutsche Zeitung.

Vojna misija uspješna, politička katastrofa

Die Welt podsjeća na posao koji su vojnici Bundeswehra obavili. Teško naoružanje zaraćenih strana je uništeno, trupe demobilisane, domaće snage sigurnosti modernizovane i ustrojene na demokratskim principima. Bundeswehr je učestvovao i u važnim infrastrukturnim projektima u BiH. I dok je vojna misija u potpunosti ispunjena, politički napori doživljavaju pravi fijasko, tvrdi Die Welt:

Jedan od zadataka je bilo uništavanje nagomilanog oružja

Jedan od zadataka je bilo uništavanje nagomilanog oružja

"Iako su u tu svrhu izdvojene milijarde eura, iako je angažovana prava armija eksperata iz EU i SAD, BiH važi za državu kojom se ne može vladati jer u njoj stalno traju sporovi između predstavnika tri naroda. Ova država je sama sebe odvela u ćorsokak. Dva entiteta rade jedan protiv drugog. Na to se dodaju kantoni sa prilično samostalnom upravom. Oko 130 ministara tako radi svako za sebe i svaki protiv nekog drugog. U ovako zamršenim okolnostima ne mogu se dobiti investicije iz inostranstva. Ustavne promjene koje bi trebalo da ojačaju državu, a koje traže EU i SAD, ne mogu se sprovesti. Šta više, srpsko stanovništvo želi da se otcijepi i pripoji Srbiji.

Iako je u toj zemlji mir, političari koji su duboko umiješani u klupko korupcije stvaraju novo žarište koje svakog trenutka može da eksplodira. Međutim, ti problemi se ne mogu riješiti vojnim putem, vjeruje vlada u Berlinu. Stoga je sada povukla i svoje posljednje vojnike iz BiH", stoji u zaključku lista Die Welt.

Snovi o podjeli BiH

Austrijski Der Standard se osvrće na težnje u Republici Srpskoj da se otcijepi od BiH:

Milorad Dodik

Milorad Dodik

"On sanja o 'snažnoj Srbiji', izjavio je nedavno predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Snovi o lijepoj budućnosti tvoga susjeda su naravno za pozdraviti. Za pozdraviti je i jačanje privredne saradnje RS i Srbije. Problem je što Dodik ne propušta priliku da istakne kako BiH nije u stanju da preživi. On pokušava da se predstavi kao advokat takozvanih "zajedničkih srpskih interesa" i zagovara podjelu Kosova.

Razlog za to je jednostavan: on želi da sjever Kosova pripadne Srbiji, a da se prizna nezavisnost ostatka Kosova. Na taj način bi došao do argumenata za secesiju "svog" dijela BiH, uglavnom nastanjenog Srbima. Zapad upravo zato ne podržava ovakvo rješenje za Kosovo jer zna da bi ono imalo posljedice po BiH. I predsjednik Srbije Tomislav Nikolić se distancira od ove ideje koja bi predstavljala prelomnicu u politici koja polazi od činjenice da je Srbiji stalo do cijele teritorije Kosova", piše list Der Standard.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić