1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Njemački ustavni sud odlučuje o sudbini eura

Hoće li Njemački ustavni sud zaustaviti formiranje Stalnog fonda za financijsku pomoć ESM i ugroziti euro? Čitav dan su u napetoj atmosferi zagovornici i protivnici "zaštitnog kišobrana" iznosili svoje argumente sucima.

default

Suci Ustavnog suda

Mada se radilo samo o usmenoj raspravi u hitnom postupku o privremenoj odluci suda, oči ne samo njemačke već i velikog dijela međunarodne javnosti su u utorak (10.7.) bile uprte u mali njemački grad Karlsruhe gdje se nalazi sjedište Saveznog ustavnog suda. Interes je razumljiv kada se na umu ima tema o kojoj suci trebaju donijeti odluku: usklađenost zakona izglasanog u saveznom parlamentu o odobravanju dodatne financijske pomoći ugroženim zemljama euro-zone u okviru fonda ESM. Ukoliko bi suci došli do zaključka da je taj zakon protivan ustavu, mogao bi naložiti predsjedniku Gaucku da zakon ne potpisuje, što znači da on ne bi ni mogao stupiti na snagu. Posljedice bi bile nesagledive kako po Njemačku, tako i po čitavu konstrukciju sustava financijske pomoći kriznim zemljama euro-zone, a na kraju i po samu zajedničku valutu euro.

Teška odluka

Zbog toga, mada se radilo samo o raspravi koja prethodi donošenju privremene odluke, zanimanje je bilo veliko: iz obrazloženja privremene odluke se često može vidjeti u kojem pravcu sud razmišlja i kako bi mogla na kraju izgledati konačna odluka. Pred sucima je teška dilema, naglasio je predsjednik ustavnog suda Andreas Voßkuhle. Oni moraju odlučiti što bi bila veća šteta: s jedne strane je opasnost da se zaustavljanjem formiranja zaštitnog fonda ESM izazove kaos na financijskim tržištima, mada se na kraju može ispostaviti da je zakon koji je dobio većinu u parlamentu ipak bio u skladu s ustavom. S druge strane je opcija dopuštanja da se zakon potpiše i time on stupi na snagu, a kasnije se ustanovi da je protivan ustavu. U tom slučaju naime više niti njemačka vlada niti parlament ne bi mogli ništa promijeniti, budući da bi po međunarodnom pravu zakon već bio na snazi.

Wolfgang Schaeuble im Bundesverfassungsgericht

Ministar financija Wolfgang Schaeuble obratio se Ustavnom sudu

Radi se o novcu...

Pritom se radi o izuzetno mnogo novca. 17 zemalja koje su potpisale ugovor o osnivanju Fonda za pomoć ESM obavezale su se da mu na raspolaganje stave ukupno 700 milijardi eura - novac kojim bi se trebalo pomagati zemljama koje se nađu u financijskoj i dužničkoj krizi. Zasad je tih zemalja pet - Grčka, Irska, Portugal, Španjolska i Cipar - a u posljednje se vrijeme nagađa da bi im se uskoro mogla pridružiti još i Slovenija. A na posljednjem Summitu EU je dogovoreno da se pomoć može ubuduće davati i direktno bankama koje su u krizi. Uz ESM je međutim povezana i ideja fiskalnog pakta. Njome se predviđa davanje financijske pomoći samo onim zemljama koje se obvežu na uvođenje proračunske discipline i realiziranje opsežnih mjera štednje. Na tome posebno inzistira Njemačka.

Tako je prilikom izlaganja svog stava argumentirao njemački ministar financija Wolfgang Schäuble. On je rekao da je Stalni fond za pomoć ESM efikasniji instrument za borbu protiv krize od sadašnjeg, privremenog fonda EFSF. Jedna od promjena je i to da će ubuduće Njemačka morati jamčiti za manje iznose no što je to sada slučaj. Istovremeno je Schäuble upozorio na opasnost u slučaju odgode stupanja na snagu fonda ESM. To bi moglo dovesti do značajnog gubitka povjerenja financijskih tržišta u euro-zonu i u odlučnost zemalja članica da se suoče s krizom i protiv nje se efikasno bore. Jedna od posljedica bi u tom slučaju moglo biti i istupanje nekih zemalja iz euro zone, upozorio je ministar.

… i o demokraciji

Ali osim o financijskom aspektu, Ustavi sud se - i to još više - mora baviti političkim i pravnim aspektom. Protivnici zakona o ESM-u smatraju da se njime krši tzv. Bail-Out načelo. Radi se o principu da niti jedna države ne jamči za dugove neke druge države. Osim toga ugovor o fondu ESM predviđa neograničeno jamstvo država - 700 milijardi eura je navedeno kao početna svota, ali je Guvernerskom vijeću, središnjem upravnom organu ESM-a, omogućeno da samo, prema vlastitom nahođenju, tu svotu povećava. I na kraju se prema tekstu ugovora o osnivanju fonda ESM ne predviđa mogućnost da neka zemlja jednog dana iz njega izađe. To znači da ovaj fiskalni pakt Europskoj uniji omogućava bitan utjecaj na nacionalne državne proračune pojedinih zemalja. Sve to faktički smanjuje pravo na samostalno raspolaganje državnim budžetom koje pripada njemačkom parlamentu, što je ustavom izričito propisano.

Bundesverfassungsgericht Verhandlung ESM Fiskalpakt

Odluka se očekuje tek koncem srpnja

Apokaliptični scenariji

ESM je trebao stupiti na snagu 1. srpnja 2012., a fiskalni pakt početkom 2013. Ali ti su rokovi već pomaknuti - privremena odluka Njemačkog ustavnog suda se očekuje tek za kraj srpnja, a konačna odluka do kraja godine. Za sada se još ne može predvidjeti ni kakve će posljedice za strategiju spašavanja eura imati već i to odgađanje stupanja na snagu ESM-a, a pogotovo je nemoguće predvidjeti što bi se dogodilo da Ustavni sud njemački zakon o pristupanju fondu proglasi neustavnim i time ga poništi.

Zagovornici ESM-a i Fiskalnog pakta govore o apokaliptičnom scenariju po čitavu Europsku uniju. Njemačka naime treba osigurati oko trećinu ukupnog kapitala ESM-a, što znači 22 milijarde eura direktnih uplata te još jamstva za dodatnih 168 milijardi. Zbog toga bez Njemačke ESM-a neće biti. A ako se u zemlji bude morao provoditi referendum kako bi se promijenio ustav, veliko je pitanje hoće li se Nijemci većinski složiti s time da se bitna prava njihovog samostalnog odlučivanja o državnom proračunu prebace na neko gotovo anonimno Guvernersko vijeće ESM-a koje nitko nije birao i koje građanima ni na koji način ne polaže račun.

Autori: Daphne Grathwohl / Zoran Arbutina

Odgovorna urednica: Zorica Ilić