1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Njemački studenti nezadovoljni "Bolonjom"

Prema anketama dvije trećine njemačkih studenata nezadovoljno je nakon 15 godina provođenja Bolonjske reforme. Oni smatraju kako je završni ispit (Bachelor) nedovoljan za dobar start na tržištu rada.

19. lipnja 2014. godine bit će točno 15 godina od kada se u najstarijem talijanskom sveučilišnom gradu Bologni susrelo 29 europskih ministara za obrazovanje i nauku. "Imali smo viziju", kaže Edelgard Bulmahn, koja je tada bila prisutna kao njemačka ministrica obrazovanja. "Europa bi trebala ne samo graditi prostor za znanost, ne samo za tržište rada, ne samo da bi trebala biti politički jedistvena, već bi trebala graditi kulturnu, socijalnu i snažnu znanstvenu osnovu." A put do toga, prema ideji ministara, mogao bi utrti i jedinstveni europski prostor visoko-školskog obrazovanja. Tako se rodio Bolonjski proces.

Bolonjski proces je definirano više ciljeva. Diljem Europe trebali bi biti ponuđeni slični uvjeti studiranja. Studijski programi trebali bi biti snažnije okrenuti tržištu rada. Sve to trebalo bi voditi ka većoj mobilnosti studenata i znanstvenika u Europi.

"Odlučujuće je bilo da je to uvijek bila konferencija kako ministara, tako i sveučilišta i studenata", sjeća se Edelgard Bulmahn. Visokoškolske ustanove i studentice i studenti na koje se to odnosi trebali bi suodlučivati o tome kako se razvijaju reforme. Posebno zbog toga što su, pogotovo u Njemačkoj, mnogi studenti sumnjičavi po pitanju Bolonjskog procesa. Žale se na vremensku stisku, preopsežne nastavne planove i sumnjaju da završni ispit - bachelor, koji obuhvata tri godine studija, doista ne osigurava dobar početak na tržištu rada. U jednoj anketi renomiranog instituta Allensbach gotovo dvije trećine studenata koji su dobili bachelor je navelo da svakako po završetku žele nastaviti školovanje za još jedan stupanj.

Steigende Studentenzahlen an Uni Halle-Wittenberg

Dvije trećine njemačkih studenata smatra da jbachelor nije dovoljan kako bi se našao dobar posao

Rezultati su različiti

Unatoč svemu Bolonjska reforma zapravo je vrlo dobro uspjela, smatra Franz Bosbach, prorektor za nastavu i studiranje na Sveučilištu Duisburg Essen barem s aspekta Sveučilišta. "Morali smo unijeti jedan sasvim novi sustav u našu studijsku ponudu. Vjerujem kako su sveučilišta pokazala da imaju što za ponuditi i da takve sustave doista mogu prilagoditi." Naravno da se na nekim mjestima mogu poboljšati stvari, ali ukupno gledano je reforma ipak bila uspješna.

Wolfgang Lieb na to ne gleda baš tako pozitivno. On je kao političar resora obrazovanja prije 15 godina bio pravi pobornik Bolonjskog procesa - ali danas je izgubio dobar bio svog oduševljenja. Jer snažno usmjerenje studija prema tržištu rada - na novonjemačkom: 'Employability' on smatra pogrešnim: "Obrazovno-politička strana Bolonjskog procesa zanemarene je u korist gospodarsko-političke strane. I zbog toga su visokoškolske ustanove pod snažnim utjecajem ekonomskih načina razmišljanja." Pritom je izgubljeno snažno duhovno i socijalno-znanstveno opredjeljenje mnogih visokoškolskih ustanova, jer od uvođenja Bolonjskog procesa se od svih zahtijevalo predmete koji se posebno traže u gospodarstvu.

Veća mobilnost - ali još uvijek nedovoljna

Franz Bosbach sa sveučilišta Duisburg-Essen zastupa jedan drukčiji stav: mobilnost studenata doista je povećana. Njemačka je za gostujuće studente vrlo privlačna i na svijetu je na trećem mjestu kao jedna od najtraženijih zemalja za gostujuće studente.

Studentisches Leben in Deutschland Gruppenarbeit Studenten

Njemačka je za gostujuće studente vrlo privlačna i na svijetu je na trećem mjestu kao jedna od najtraženijih zemalja

A to se osjeća i na Sveučilištu Duisburg-Essen: "Imamo veliki dotok gostujućih studenata, koji ne dolaze samo s područja u kojima se primjenjuje Bolonja, tako da smo u tom smislu vrlo zadovoljni. Ono sa čime nismo potpuno zadovoljni je kvota odlazećih studenata- ona bi mogla biti još bolja."

Mnogi njemački studenti nailazili bi na prepreke ako bi željeli otići na jedan semestar ili na praksu u inozemstvo. "Ali sada radimo na tome i pokušavamo pridobiti partnere", kaže Franz Bosbach. Njegov ključni argument: od prvobitnih 29 potpisnika Bolonjskog procesa u međuvremenu je broj narastao na 47 zemalja sudionica. Izbor zemalja, na prostoru na kojem se primjenjuje Bolonja, u proteklih 15 godina postao je znatno veći.